Marija Bistrica, (IKA) – U svetištu Majke Božje Bistričke svečano je 16. srpnja proslavljen blagdan Gospe Karmelske. Karmelićanke koje djeluju u svetištu za blagdan su se pripremale trodnevnicom koju su vodili župnik zagrebačke župe sv. Josipa mr. Josip Kuhtić i duhovnik sestara Matija Burja. Na samu svetkovinu u karmelskoj crkvi podnevno koncelebrirano euharistijsko slavlje predvodio je dubrovački biskup Želimir Puljić. U prigodnoj propovijedi biskup Puljić je, govoreći o brdu Karmelu i utemeljenju karmelskog reda, uz ostalo, istaknuo kako karmelski škapular nosi posebni zalog zaštite Majke Božje. “Tumači Svetog pisma kažu kako je Karmel slika Božje nazočnosti, ljupkosti i plodnosti njegove milosti”, rekao je biskup i dodao: “No, Karmel je i slika Djevice Marije koja je osjenjena Duhom Svetim postala mjestom Božje nazočnosti, te nepodijeljena srca pripadala samo Bogu. Sveto brdo Karmel predstavlja mjesto naročite Božje blizine. Veliki mistik i naučitelj iz karmelskog reda, sveti Ivan od Križa, upućuje da se Boga može naći “Usponom na brdo Karmel”, kamo se čovjek može popeti samo uz žrtvu i odreknuće. Brdo Karmel je i mjesto gdje je prorok Ilija vatreno branio vjeru Izraela. On je bio poznat po neslomljivoj odlučnosti u Božjoj službi. Isus ga je više puta spomenuo i obasipao pohvalama. S njim je bio na gori preobraženja, na Taboru. A arkanđeo Gabrijel je navijestio i opisao Ivana kao drugog Iliju koji će “ići pred Mesijom u duhu i sili Ilijinoj”, kako bi pripremio narod Gospodinu. Biskup Puljić osvrnuo se zatim na povijesne okolnosti djelovanja proroka Ilije, u kojima je on, unatoč protivljenjima, ostao uspravan i nesalomljiv. “Ilijino uzorno vojevanje na dva kolosijeka”, istaknuo je biskup, “daju mi povoda razmišljati o “dvojici trajnih neprijatelja” Kristova duha i evanđelja od kojih je jedan izvan nas, a drugi u nama. S njima se sv. Ilija uspješno i hrabro nosio i pokazao kako su to naša “dva zrakoplova” koje treba “obarati”. I to: “Oba!” Čovjek je, naime, ranjeno biće. Njegova unutarnja slabost i izvanjska zavodljivost jesu dva neprijatelja s kojima nam se boriti i nositi, poput proroka Ilije. A bez Božje pomoći čovjek je slab i nemoćan, te lako podložan zavođenjima Bala i Balovih napasnika. Jer, ranjen je u svim svojim unutarnjim moćima razuma, volje, srca i savjesti. Čovjek je ne samo ranjeno, već i biće otkupljeno krvlju Kristovom, te nije bez nade. U pomoć mu priskaču nebeski saveznici i pomoćnici poput Blažene Djevice Marije od Karmela, anđela i svetaca zaštitnika, poručio je dubrovački biskup.
Na kraju je zazvao u pomoć Gospu od Karmela da prati i štiti obitelji, djecu i mlade pred suvremenim Ahabima koji odvode i zavode, a velikog Božjeg borca s Karmela sv. Iliju zamolio da u hrvatskom narodu uvijek bude nazočan njegov duh, posebice sada u vrijeme duhovne krize i velike idejne pomutnje.
Misi je bila nazočna i županica Krapinsko-zagorske županije Vlasta Hubicki.

Bosonoge sestre karmelićanke došle su u Hrvatsku 1939., na poziv zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca. Temeljni kamen za Karmel Majke Božje Bistričke i bl. Alojzija Stepinca blagoslovio je 11. rujna 1994. papa Ivan Pavao II., kardinal Franjo Kuharić iste je godine započeo s izgradnjom samostana. Kada je 3. listopada 1998. Papa svečano proglasio blaženim Alojzija Stepinca u Mariji Bistrici, sestre karmelićanke uselile su u samostan. Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić posvetio je crkvu i blagoslovio Karmel 12. veljače 2000., a sestre su se istoga dana zatvorile u klauzuru.