Sombor, (IKA) – U povodu stote obljetnice Karmela u Somboru Hrvatska karmelska provincija sv. o. Josipa i Institut za kršćansku duhovnost Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu priredili su Međunarodni znanstveni simpozij “Baština za budućnost: Karmel u Somboru 1904. – 2004.” Simpozij se 13. i 14. srpnja održava u Hrvatskom domu u Somboru. Skup otvara provincijal karmelićana o. Jakov Mamić, a u ime KBF-a sudionike pozdravlja prodekan dr. Ivan Karlić.

U tijeku simpozija predviđena su predavanja: Somborski Karmel i njemačka narodnost – predavač je vlč. Jakob Pfeifer (Odžaci); Somborski Karmel i mađarska narodnost – o. Bernardin Viszmeg (Sombor); Somborski Karmel i hrvatska narodnost – dr. Andrija Kopilović (Subotica); Povijest nastanka Karmela u Somboru – dr. Ante Sekulić (Zagreb); Proslave Gospe Karmelske u Somboru – o. Vjenceslav Mihetec (Zagreb); Somborski Karmel u dokumentima Generalne kurije u Rimu do 1922. – mr. Zdenko Križić (Rim); Pastoralno djelovanje karmelićana u Somboru – dr. Ante Stantić (Zagreb); Somborski Karmel – statistika, mr. Dario Tokić (Zagreb); Arhitektura i slikarstvo karmelske crkve i samostana – mr. Bela Duranci (Subotica); Glazbeni fundus i kulturološka događanja – dr. Đurka Tabori (Sombor); Knjižnica Somborskog Karmela – mons. Stjepan Beretić (Subotica); Značajni likovi somborskog Karmela – mr. Mato Miloš (Sombor); Karmelski Treći Red u Somboru i bratovština sv. Škapulara – dr. Barna Gabor (Budimpešta-Szeged); Molitvenik “Radost duše” u svom vremenu i prostoru – dr. Vladimir Dugalić (Đakovo); Sl. B. O. Gerard Tomo Stantić – dr. Franjo Podgorelec (Zagreb); Zajednička obilježja i specifični naglasci duhovnosti istočnokršćanskog monaštva i karmelske duhovnosti – episkop bački dr. Irinej Bulović; Ekumensko – dijaloška dimenzija Karmela u Somboru – dr. Jure Zečević (Zagreb) i Aktualna situacija i duhovno – pastoralne perspektive – dr. Jakov Mamić (Zagreb).

Karmelićanski samostan u Somboru “kolijevka” je Hrvatske karmelske provincije sv. Oca Josipa. Izgrađen je 1904. g. u sklopu mađarske karmelićanske provincije, a u njemu je od samog početka bilo i karmelićana Hrvata, među kojima i sl. Božji o. Gerard Tomo Stantić, za kojega se vodi postupak proglašenja blaženim.
Nakon I. svjetskog rata, kada je Sombor pripao Jugoslaviji, samostan je stavljen pod neposrednu upravu Reda. Na poziv sluge Božjega kardinala Alojzija Stepinca, karmelićani iz Sombora dolaze 1959. u Zagreb, te 1960. u Remetama osnivaju samostan i od tada se brinu za svetište Gospe Remetske, “Zagovornice Hrvatske”. Hrvatska Karmelska Provincija Svetoga Oca Josipa danas ima pet samostana: u Somboru, Zagrebu, Splitu, Krku, Sofiji a upravo se podiže i Karmel na Buškom jezeru u Bosni i Hercegovini. Hrvatski karmelićani su u tijeku cijele jubilarne godine priredili čitav niz duhovnih i kulturoloških sadržaja o kojima se obavijesti mogu naći na web-stranici: www.karmel.hr.