Zagreb, (IKA) – U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavljena su 24. svibnja djela Marka Antuna de Dominisa koja se objavljuju u Hrvatskoj i otvorena je prigodna izložba de Dominisovih djela i djela o de Dominisu. Skup je pozdravio ravnatelj Knjižnice dr. Josip Stipanov izdvojivši gospićko-senjskog biskupa Milu Bogovića, nasljednika de Dominisa kao nekoć senjskoga biskupa. Dr. emeritus Ivan Golub govorio je o životu i misli, poglavito bogoslovnoj, M. A. de Dominisa, rođena u Rabu 1560., a umrla u Rimu 1624. Prof. Golub istaknuo je da se radi o povratku M. A. de Dominisa u domovinu. Početak povratka bio je 2002. međunarodni znanstveni skup u Splitu gdje se de Dominisov nasljednik na nadbiskupskoj stolici Marin Barišić pridružio Papinoj molbi za oproštenje zbog pogrešaka Crkve u prošlosti. Povratak predstavlja u 2003. doktorska disertacija dr. Vesne Tudjina Gamulin “Politološko-ekleziološka misao M. A. de Dominisa” na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, prva disertacija na hrvatskom. Povratak predstavlja izdanje de Dominisovih djela kod izdavača Lamaro u Splitu pod urednikovanjem dr. Ante Maletića i to “Izabrani radovi 12”, Split 2002, u prijevodu na hrvatski; “Izabrani radovi 2”, Split 2003, također u hrvatskom prijevodu kojima prethodi pjesma Ivana Goluba “Castel Sant Angelo”, te na latinskom prve četiri knjige de Dominisovih glavnog djela “De Republica Ecclesiasstica”, Heiddelberg 1618., kojemu prethodi rasprava Ivana Goluba na hrvatskome i engleskom “Marko Antun de Dominis teolog pomirenja”, “M. A. de Domins a Theologian of Reconciliation” Split 2003.
U prigodi predstavljanja dr. Golub ocrtao je de Dominisa kao teologa pomirenja s kršćanskim zapadom, temeljenog na biskupskom kolegijalitetu nasuprot monarhijskom papinskom primatu, što je de Dominisa stajalo, već mrtva i pomirena s Crkvom, spaljenja na lomači inkvizicije. Naukom o kolegijalitetu mutatis mutandis de Dominis je preteča II. Vatikanskog koncila koji je izradio nauk o kolegijalnosti biskupa u upravljanju Crkvom. Prof. Golub povezao je de Dominisa i s Jurjem Križanićem, koji je bio teolog pomirenja s kršćanskim istokom, i o kojemu je upravo 24. svibnja prije 40 godina na papinskom sveučilištu Gregorijani u Rimu obranio doktorsku disertaciju o Križanićevoj zamisli Crkve “De mmente ecclesiologica Georgii Križanić” (Rim 1964). Akademik Žarko Dadić govorio je o de Dominisovim djelima iz područja fizike, koja će se uskoro pojaviti u prijevodu na hrvatski. Dr. Franjo Pšeničnjak, koji je prije 30 godina obranio doktorsku disertaciju na papinskome Sveučilištu Gregorijana o nauku M. A. de Dominisa o biskupskom kolegijalitetu, prikazao je kontekstualno de Dominisova djela. Na kraju je sam urednik i nakladnik dr. Antun Maletić izrazio zahvalu svima koji su na svoj način omogućili ta izdanja. Izložba je pak pokazala kako Nacionalna i sveučilišna biblioteka u Zagrebu posjeduje rijetka i značajna djela de Dominisova i o de Dominisu. Za tu prigodu priredio je knjigu “Marko Antun de Dominis – Zaboravljeni genij” (Zagreb 2004) prof. dr. Ante Maletić, obogaćenu ilustracijama i izvodima znamenitih iskaza de Dominisovih i o samome Marku Antunu.