Freiburg, (IKA) – Hrvatska katolička misija Bad Saeckingen, danas Freiburg-Bad Säckingen, proslavila 9. svibnja 30-tu godišnjicu svojeg postojanja i djelovanja. Svečanost je upriličena u Rheinfeldenu, u kojem živi najveći broj Hrvatica i Hrvata toga područja. Svečanu misu u župnoj crkvi Sv. Josipa predvodio je mons. Rainer Klug, pomoćni biskup i referent za inozemnu pastvu u nadbiskupiji Freiburg. S njime su koncelebrirali fra. Alojzije Duvnjak, fra Ivan Tolj i mjesni župnik K. Gasmann. Biskup Klug se pobrinuo za iznenađenje, i cijelu je misu, osim propovijedi imao na tečnom hrvatskom jeziku. U svojoj propovijedi biskup je posebno istaknuo da su Hrvati već davno u Europi. Kao katolici odmah su našli svoje mjesto u krilu iste majke Crkve koja ih je primila kao svoje. Nakon euharistijskog slavlja kod kojeg je pod vodstvom pastoralne suradnice Nade Kolić pjevao sav okupljeni puk, slavlje je nastavljeno u župskoj dvorani. Najprije su djeca pod vodstvom gospođe Kolić zaželjela dobrodošlicu dragom gostu. Zatim je fra Ivan Tolj pozdravio sve nazočne, kojih se za ovu svečanost okupilo više od 300, i zaželio ocu biskupu ugodan boravak među Hrvaticama i Hrvatima. U ime župskog vijeća biskupa je pozdravio Viktor Soldo. Povijesni pregled nastanka i rada Hrvatske katoličke misije Bad Saeckingen iznio je Stjepan Herceg, referent u centrali Njemačkog Caritasa, koji je 8 godina djelovao kao socijalni djelatnik Caritasa na području misije. Nakon nekoliko ritmičkih i glazbenih točaka djece, Soldo je prikazao drugu stranu medalje emigrantskog života i djelovanja, pogotovo onih Hrvatica i Hrvata koji su bili politički proganjani i godinama nisu smjeli u svoju domovinu. Na kraju je zasvirala grupa “Viva” iz Splita.

Počeci djelovanja hrvatskih svećenika na području Južnog Badena počinju s fra Danijelom Milasom 1966. godine. Dolaskom četvorice svećenika 1971. godine, područje pokrajine Baden podijeljeno je na 4 misije. Budući je HKM Freiburg bila najbliža području na Gornjoj Rajni, uz švicarsku granicu gdje se u to vrijeme naselio veći broj Hrvatica i Hrvata, misionar iz Freiburga brinuo se za vjernike na cijelom području. Prvi “poluslužbeni” misionar prije osnutka same misije bio je fra Jerko Runje, franjevac trećoredac koji je ujedno i prvi službeni dušobrižnik za Hrvate u Freiburgu. Godine 1971. ga je naslijedio fra Ivan Badurina, franjevac istog reda i provincije. Kako je tih godina broj Hrvata na tom području rastao, fra Ivan nije mogao realizirati sve potrebe. Svu problematiku fra Ivan iznosi najprije delegatu za inozemnu pastvu fra Bernardu Dukiću, a zatim i ravnatelju za inozemnu pastvu mons. Vladimiru Stankoviću. Nakon savjetovanja s njima, fra Ivan upućuje molbu za osnivanje nove Hrvatske katoličke misije za područje Gornje Rajne uz švicarsku granicu od Basela i Lörracha do Erzingena i Schaffhausena. Freiburška nadbiskupija pozitivno rješava zamolbu i 1. 12. 1972. osniva se nova misija sa sjedištem u Bad Säckingenu.

Prvi službeni misionar postaje fra Nikola Nižić, franjevac trećoredac. Kako misija tada nije imala niti svoj ured, a niti prostorije za rad i stanovanje misionara, fra Nikola ostaje kod svojeg brata u Freiburgu i odande redovito dolazi na područje svoje misije koje je djelomično bilo udaljeno i više od 180 kilometara. Tek u listopadu 1973. misionar dobiva stan u župnoj kući u Bad Säckingenu. Već godinu dana kasnije, dakle 1974. fra Nikola preuzima novu misiju u Offenburgu, a na njegovo mjesto u Bad Säckingen dolazi fra Alojzije Duvnjak, koji je do tada 5 godina djelovao na njemačkoj župi u biskupiji Essen. Fra Alojzije ne ostaje niti godinu dana, već se u listopadu te godine vraća u Zagreb, a na njegovo mjesto u Bad Säckingen dolazi svećenik istog reda i provincije fra Stjepan Mikulan, koji je do tada bio na njemačkoj župi u Oberhausenu. Dolaskom fra Stjepana, započinje plodni rad u misiji koji traje sve do današnjih dana. Fra Stjepan ostaje misionarom punih 8 godina. Neumorno je radio, redovito je posjećivao obitelji, držao vjeronauk na nekoliko mjesta, krštavao, vjenčavao, pripremao za sakrament sv. potvrde. Misu je svake nedjelje slavio na 3, a neki puta i na 4 mjesta. Redovito je to bilo u Bad Säckingenu, Rheinfeldenu i Lörrachu, a ponekad u St. Blasienu i Waldshut-Tiengenu. Priređivao je razne proslave kao za Majčin dan, sv. Nikolu, Božić. Posebno je upečatljivo bilo sudjelovanje hrvatskih vjernika, predvođenih svojim misionarom u ophodu gradom Bad Säckingenom na blagdan sv. Fridolina, apostola i zaštitnika Gornje Rajne. Fra Stjepan organizira hodočašća u Birnau i Lurd. Priređuje izlete za djecu u Europa Park. U njegovo vrijeme uvodi se slavlje zajedničke ponoćke na badnjak u Nollingenu. Posebnost te ponoćke je još i danas, da se na nju okupe hrvatski vjernici s područja cijele misije kao i iz susjednih švicarskih gradova i mjesta kao što su Basel i Rheinfelden. Nakon ponoćke svi se okupljaju u župskoj dvorani gdje na stol svatko rasprostire svoju hranu i piće i svi do ranih jutarnjih sati slave agape.

U rujnu 1982. fra Stjepan napušta misiju i vraća se na službu župnika u Belišće. Njega nasljeđuje fra Božo Rimac. On nastavlja tamo gdje je fra Stjepan stao i proširuje krug djelovanja prostorno i sadržajno. U njegovo vrijeme rađaju se mnoge nove ideje, osniva se glazbena grupa “Hrvatski biseri” koja niz godina svira na svim misijskim proslavama. Uz plodnu suradnju sa socijalnim djelatnikom Stjepanom Herceg organiziraju se izleti za djecu u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu kao i logorovanja u Njemačkoj. Odlazi se na hodočašća u Rim, Lurd, Birnau; počinje izlaziti misijski listić “Zajedno”; misija u Rheinfeldenu dobiva mali centar sv. Leopolda Mandića u kojem se okupljaju Hrvati toga kraja na raznim priredbama. U rad misije uključuje se redovito velik broj vjernika, prikuplja se pomoć za potrebne u domovini i u misijama. Fra Božo počinje s nedjeljnim slavljem mise u Erzingenu, a kasnije i u Bondorfu.

Nakon plodnih 6 godina, fra Božu Rimca nasljeđuje njegov brat fra Božo Bugarija koji ostaje misionarom do 2002. U teškim ratnim godinama HKM Bad Säckingen, kao i sve druge HKM diljem svijeta, odigrala je važnu ulogu u prikupljanju pomoći, u zbrinjavanju izbjeglica i u izvješćivanju svojih susjeda Nijemaca o stvarnom stanju na terenu. Mnogi pojedinci i grupe uključuju se u prikupljanje materijalne pomoći. Pod vodstvom Peje Babića i Viktora Solde stvara se aktivna grupa na koju se misionar tada i danas u svako doba može osloniti. Kako se radi o misiji koja je razbacana na prostoru 170 km dužine i 50 km širine, gotovo u svakom manjem mjestu ima Hrvata. Mnogi od njih su dobro organizirani i međusobno povezani. U mjestima u kojima se slavi nedjeljna misa postoje posebno aktivne grupe.

Kad je fra Božo nakon teških ratnih godina napustio misiju, odlučeno je da na njegovo mjesto ne dolazi novi misionar, već da upravu te misije preuzme HKM Freiburg. Tako je nakon 32 godine postojanja samostalne HKM Bad Säckingen ona pripojena svojoj matici u Freiburgu.. Za sada je brigu za područje HKM Bad Säckingen preuzeo fra Ivan Tolj, franjevac hercegovačke provincije koji na sveučilištu u Freiburg priprema svoj doktorat. Tako on, fra Alojzije Duvnjak i fra Miro, također franjevac provincije Bosne Srebrene koji studira na freiburškom sveučilištu naizmjence odlaze k ljudima na teren i s njima slave euharistiju; pastoralna djelatnica Nada Kolić priprema djecu za sakramente.