Mariazell, (IKA) – Na kraju misnog slavlja Hodočašća naroda upućena je Poruka iz Mariazella, koju su potpisali predsjednici biskupskih konferencija osam zemalja SEKD-a. Oni su se izmjenjivali u čitanju, svaki na svom jeziku, završavajući s: Molimo za snagu Duha Svetoga da to i izvršimo, a puk je odgovarao pripjevom pjesme Katoličkoga dana: Kriste Isuse, u tebe se uzdamo.

Uvod je pročitao bečki nadbiskup kardinal Christoph Schoenborn:
Mi biskupi molimo sve kršćane koji su povjereni našoj pastirskoj službi: Ne skrivajte svoje vjere! Ne ostajte na rubu puta u zajedničku budućnost! Pođite s drugima, s njima razmišljajte, razgovarajte, s njima radite, zauzimajte se za savezništva sa svim ljudima dobre volje! Svatko od vas može pritom dati nešto dragocjenoga.
Što kao europski kršćani trebamo činiti danas i sutra? Kao odgovor na ta pitanja, mi biskupi formulirali smo sedam molba koje vama, dragi kršćani, braćo i sestre, dajemo na putu u budućnost.

Banjolučki biskup Franjo Komarica: Ljudima pokazivati Krista
“Bit ćete mi svjedoci” – rekao je Isus Krist svojim apostolima. On to kaže i nama. Puno ljudi u Europi Krista poznaje samo površno ili ga još uopće ne poznaje. Mi smo pozvani pokazati im Krista. Susrećemo ga kada duboko uronimo u Sveto pismo, u molitvu i u slavljenje liturgije. Za to trebamo dosljedno prakticiranje. Posljednjih se godina, nažalost, to često zanemarivalo. Ako smo doista pronašli Krista, onda će nas on natjerati da radost zbog toga podijelimo sa što je moguće većim brojem drugih ljudi. Bit ćemo misionarski kršćani.

Olomoučki nadbiskup Jan Graubner: Učiti moliti i poučavati moliti
Europa će biti blagoslovljena samo ako će u njoj biti puno ljudi koji mole zajedno i sami te tako Bogu pruže odgovor hvale, zahvale i prošnje za onu riječ koju nam je on izrekao stvaranjem i otkupljenjem i koju nam stalno i iznova upućuje. Naše župe i zajednice moraju još više postati škole molitve. Svetost i ljepota kao sudioništvo u sjaju Božjem moraju ponovno snažnije prožimati liturgiju.
Molimo za snagu Duha Svetoga da to i izvršimo.

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić:Povećati i produbiti vjersko znanje
“Budite uvijek spremni na odgovor svakomu koji od vas zatraži obrazloženje nade koja je u vama”, čitamo u Prvoj Petrovoj poslanici. Ta riječ vrijedi i za danas. Usred obrazovanoga društva kršćani danas moraju dobro poznavati veličanstvenu sveukupnost kršćanske vjere, da bi u susretu s drugim religijama i životnim stilovima bili prihvaćeni ozbiljno i da bi mogli opstati. “Katekizam Katoličke Crkve” važna je pomoć u usvajanju dubljega vjerskoga znanja.
Molimo za snagu Duha Svetoga da to i izvršimo.

Egerski nadbiskup Ištvan Seregly: Pružati znakove
Svakoga dana ljudi u našim zemljama nailaze na rijeku riječi i slika. Tek malo njih govori u prilog Bogu i Crkvi. Njima nasuprot mi kao kršćani možemo stavljati pozitivne znakove ako ne skrivamo raspelo u stanu ili na radnome mjestu, molitvu prije i poslije jela kao i razgovore o vjerskim temama. Znak križa i ostali kršćanski simboli i obredi imaju svoje mjesto i u privatnome i u javnome prostoru. Kao kršćani vrlo mnogo pridonosimo blagostanju civilnoga društva svojih zemalja. U svojoj sveukupnosti kršćanstvo je i danas velika snaga milosrđa po cijelome svijetu i zato zaslužuje poštivanje kao i zahvalnost civilnoga društva.

Przemyslavski nadbiskup Jozef Michalik: Očuvati kulturu nedjelje
Moguća neradna nedjelja kao zajednički dan većega počinka veliko je dobro, čiji bi gubitak nanio teške štete cijelome društvu. Nama kršćanima nedjelja je sveta. Ona je dan slavljenja pred Bogom i s Bogom, dan zahvale za stvaranje i otkupljenje kao i dan obitelji. Trebamo tražiti i podupirati saveze protiv obezvrjeđivanja nedjelje.

Mariborski biskup Franc Kramberger: Život štititi i razvijati
Pravi kršćani prijatelji su ljudskoga života u svim njegovim dimenzijama: prijatelji rođenoga i još nerođenoga života, razvijenoga i onoga s poteškoćama u razvoju, zemaljskoga i vječnoga života.
Taj život danas je posebno ugrožen na svom početku i završetku. Zato moramo uložiti svoje snage – uma, srca i ruku – da bismo zaštitili ljude i njihov okoliš. Naša posebna skrb upućena je brakovima i obiteljima. Oni su prijeko potrebno kamenje izgradnje društva i Crkve. Mali broj djece u našim zemljama jedan je od najvećih problema Europe. Mi se odlučno čvrsto držimo ideala stabilnih brakova i brižno podupiremo sudbine onih ljudi čije su stabilne veze prekinute.

Spiški biskup František Tondra: Promicati solidarnost u Europi i svijetu
Katolici naših osam zemalja u ovoj su godini Srednjoeuropskoga katoličkog dana, koja ide svome kraju, učinili puno zajedno i jedni za druge. Na taj su način ojačali solidarnost civilnoga društva u našim zemljama. To zajedništvo nakon “Hodočašća naroda” ne smije ponovno oslabiti. Mi biskupi molimo sve kršćane koji su nam povjereni: Nastavimo zajedno započetim putem usred našega kontinenta, usred ekumenskoga kršćanstva i usred cijeloga čovječanstva. Hodočašće naroda bilo je i ostaje važan dio toga puta. Neka nas prati sjećanje na časnu čudotvornu sliku iz Mariazella.
Zatim su svi biskupi zajedno izmolili posvetnu molitvu s kadinalom Angelom Sodanom, koji je udijelo završni blagoslov.