Đakovo, (IKA) – U pripravi obilježavanja 38. svjetskoga dana sredstava društvene komunikacije 23. svibnja, Odjel za medijski pastoral Biskupijskoga pastoralnog centra Đakovačke i Srijemske biskupije priredio je u utorak 18. svibnja na Teologiji u Đakovu stručni kolokvij za novinare i ostale djelatnike društvenih medija pod naslovom “Život Crkve i informiranje”. Na kolokviju su, uz dvadesetak urednika i novinara sudjelovali đakovački i srijemski biskup Marin Srakić, pomoćni biskup Đuro Hranić, te mons. Antun Jarm koji je u Biskupiji činio prve korake crkvenog otvaranja prema javnim medijima. Moderator susreta bio je mr. Ivan Ćurić, voditelj Biskupijskoga tiskovnog ureda. Medijske djelatnike pozdravio je biskup Srakić, rekavši kako je Crkva na svoj način prihvaćala tu svjetsku silu koja se pomalo rađala od vremena prvoga tiska preko časopisa i novina do radija, televizije, Interneta, itd. I tko danas to zanemaruje u Crkvi, kaže crkveni dokument, “zanemaruje svoju osnovnu obvezu”. Biskup Srakić istaknuo je kako je želja stručnog kolokvija da se sredstva upotrijebe za korist čovjeka, dodajući kako to nije lako, jer živimo u pluralističkom svijetu koji zahtijeva poštovanje svih koji žive na određenom teritoriju. I kad razmišljamo o masovnim medijima, osjećamo da Crkva ima odgovornost prema njima, a i obratno. Prije svega, to je velika i ozbiljna obveza i mi danas u Crkvi moramo u obzir uzeti i prihvatiti pravila “igre”. S druge strane, postoje mediji prema Crkvi. Biskup Srakić istaknuo je kako je Crkvi stalo da sredstva javnog komuniciranja, koji Crkvu prezentiraju onakvom kakva ona jest, dakako prema zakonu ljestvice važnosti vijesti. Osvrnuvši se na ovogodišnji sadržaj Papine poruke za Svjetski dan sredstava društvene komunikacije sa sadržajem “Mediji i obitelj: rizik i bogatstvo”, biskup Srakić je rekao kako postoje tri odgajatelja: roditelji, Crkva i škola, odnosno društvo. No, danas postoji i četvrti vrlo važan odgajatelj – mass-mediji. “Mass-mediji su dvosjekli mač koji se može upotrijebiti i na dobro i na zlo. Mi organiziramo ovakve susrete da zajedničkim silama poslužimo na dobro i htio bih puno uspjeha, dobre volje i hrabrosti da ono što čujemo doista i realiziramo”, kazao je biskup Srakić. Kako se na dan održavanja stručnoga kolokvija za novinare i ostale djelatnike društvenih medija poklopio i nadnevak stupanja na snagu novoga zakona RH o medijima, mr. Ćurić je u svom uvodnom interventu rekao kako svoju molitvu i spremnost želimo uložiti i u ostvarenje uređenoga sustava medijske djelatnosti u našoj Domovini. Spomenuo je i nedavno preminulu novinarku Ivanku Bubalo, te istaknuo dragocjenu vrijednost primjera onih novinara koji su, ulažući cijenu vlastitoga stradanja i smrti, časno obnašanje novinarske službe shvatili kao životni ideal. Govoreći o svrsi toga okupljanja u Đakovu, mr. Ćurić je pred sudionike “postavio zadaću” kako je potrebno upitati se – na kojem je stupnju razvijen sustav medijskoga djelovanja na našim područjima s obzirom na medijsko praćenje vjerskoga i duhovnoga života te djelovanja zajednice Crkve? Koliki je sustav crkvenoga života otvoren medijskom djelovanju – iz perspektive Crkve i perspektive medijskih kuća? Koja je “pozicija” informacija o vjerničkom životu i djelovanju Crkve u koncepciji jednoga suvremenoga medija? Koja je i kakva pripravljenost medijskih djelatnika da se uhvate u koštac s medijskim komuniciranjem onoga religioznoga, duhovnoga? Imamo li novinare kojima medijska kuća koncepcijski povjerava posebnu brigu oko religiozno-duhovnoga područja i praćenja toga područja. Posjeduje li novinar u nas i je li uopće potreban neki stupanj i profil teološkoga znanja? Prvi predavač na kolokviju bio je direktor Glasa Koncila i član Programskoga vijeća HRT-a Nedjeljko Pintarić, koji je govorio o naravi religioznosti, vjere i Crkve kao “objekta” medijskoga informiranja. Na samom početku izlaganja kazao je kako informatička revolucija treba Crkvu zanimati ne samo iz praktičnih razloga, već prije svega, zbog kulturalnih aplikacija koje sa sobom nosi. Ukazao je kako u tome postoje pozitivni aspekti, tj. nove mogućnosti, ali negativni aspekti i rizici za tu inkulturaciju vjere u post modernom društvu što je i rad na novoj evangelizaciji na koju nas već više godina poziva papa Ivan Pavao II. Predavač je istaknuo kako se nalazimo u dobu kada i crkveni i društveni mediji trebaju stvarati novu kulturu. “No, moramo poći od činjenice da se u mnogim svjetovnim medijima govori na taj način da Bog ne postoji, da su polazišta pisanja članaka ili areligiozna ili antireligiozna. Već se tu možda stvara umjetni jaz između Crkve, koja je i te kako zainteresirana za stvaranje suvremene kulture i između društva koje ima drukčije interese. Treba pozivati na potrebu harmonije između vjere i kulture, a za Crkvu je potrebno poznavanje govora javne sfere na koji način javni mediji govore o Crkvi, koji su njihovi prioriteti koji čine crkveni događaj viješću od njihova interesa”. Pintarić je rekao kako se može reći da su masovni mediji postali nezaobilazni u kreiranju današnje kulture života i iz toga se preslikava život Crkve. O tome što bi za Crkvu i medije u današnjem vremenu bilo potrebno, Pintarić je naveo pojedine teoretičare koji spominju kako bi bilo važno obnoviti značenje vjerskoga simbolizma, jer da je današnji čovjek potpuno zapustio život i shvaćanje simbola, a upravo o toj simbolici, o kojoj Crkva najčešće govori na temelju svoje tisućljetne tradicije – po tome se prepoznaje život crkvene zajednice. No, današnja neshvatljivost ljudi čini barijeru između toga prepoznavanja bitnoga za Crkvu i onoga što se možda kao medijski djelatnici susreću na terenu. Svoje izlaganje Pintarić je zaključio riječima kako je za regionalnu i nacionalnu razinu vrlo važno da izvori informacija pravovremeno budu odaslani k onima koje to interesira. Iz tog se konteksta onda može očekivati da život Crkve bude drukčije praćen, da u kontekstu informiranja bude ne samo sporedno, već da iz života župne zajednice (ne samo svećenika), da se iz toga aspekta djeluje i kako se onda možemo nadati da će život Crkve u medijima biti zastupljeniji. Mr. Božo Skoko, s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, asistent na kolegiju “Odnosi s javnošću”, održao je predavanje na temu “Informacija o vjeri i Crkvi u današnjem novinarstvu u RH”. Dok je između ostaloga u komunističkom razdoblju bila snažna izoliranost Crkve u odnosu na medije i društva, na početku demokratskoga ozračja može se pratiti nekoliko trendova: svjetovni su mediji otvoreni za vjerske teme, novinari istodobno surađuju i u vjerskim i svjetovnim medijima, katolički mediji u većoj mjeri prate svjetovne teme i Crkva je prisutna u društvenom i javnom životu. Kasnije katolički mediji postaju “suvišni”, dio svjetovnih medija pretjeruje u izvještavanju o vjerskim temama, dio pak počinje izrazito kritički i napadački izvještavati o Crkvi. Mr. Skoko je govorio i o tome kako svjetovni mediji izvješćuju o Crkvi koju stavljaju tek na treće, odnosno četvrto mjesto iza protokolarnih događaja, zanimljivosti i skandala. “Budući da medije ne možemo promijeniti, možemo im se prilagoditi i kroz mudru suradnju iskoristiti za vlastite ciljeve”, zaključio je mr. Skoko. Posljednje predavanje na temu “Društvo i Crkva. Suvremena teološko-socijalna perspektiva” održao je dr. Vladimir Dugalić, profesor moralne teologije na Teologiji u Đakovu. Govoreći o pozivu Crkve koji nije ni političkoga, ni ekonomskoga, ni socijalnoga, već isključivo religioznoga reda, dr. Dugalić je rekao kako Crkva zadire u društveni život snagom svoje vjere. “Stoga vjera nije privatna stvar pojedinca, već ona duboko zadire u društvene odnose. Crkva kroz to želi biti aktivni promicatelj temeljnih ljudskih prava i vrednota, pridonijeti izgradnji civilnoga društva, kulturi dijaloga i mirnoga suživota, razvoju poticajne tolerancije …”. Prema riječima dr. Dugalića, sve je jači interes Crkve za medije, u kojima u novije doba prepoznaje Božje darove i može dati specifičan prinos etici mass medija. Nakon predavanja, predstavnici BTU-a – tajnica Snježana Kraljević Čilić, Radio Đakova – glavni urednik Mile Ljubičić, HRT- a – Radio Osijeka – glavna urednica Željka Bačić, Jutarnjega lista – novinar Emerik Pišl, Vinkovačke televizije – glavna urednica Biljana Pavlović, Đakovačkih novina – član uredništva Željko Vurm, i Hrvatskoga Radija Valpovštine – direktor i glavni urednik Boris Milanović, govorili su o vrednovanju i smještaju kršćansko-duhovnoga sadržaja u koncepciji jednoga suvremenog javnog medija, o iskustvima te o razvijanju suradnje s različitim ambijentima crkvenoga života (osobito u Slavoniji, na području Đakovačke i Srijemske biskupije). Sudionici su se pozitivno očitovali glede organizacije takve vrste kolokvija te izrazili želju, a time i podržali inicijativu Đakovačke i Srijemske biskupije da se svake godine priredi takav kolokvij. Uočena je vrijednost susreta te prinos Đakovačke i Srijemske biskupije razvoju medijskoga djelovanja na religioznom ili vjerskom području.