Istina je prava novost.

Spomen na žrtve Bleiburga i Križnog puta

Došli smo na Bleiburško polje kako bismo iskazali zahvalnost i priznanje patnji koja je ovdje podnesena, rekao je biskup Bogović te dodao kako je za kršćane najveće bogatstvo u tome što su imali Onoga koji je bio osuđen na smrt i nikada nije prestao ljubiti pa čak i one koji su ga mučili

Bleiburg, (IKA) – Pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i u organizaciji Počasnoga bleiburškog voda i Udruge hrvatskih veterana Hrvatski domobran u nedjelju 16. svibnja na Bleiburškom polju obilježen je spomendan žrtava Bleiburga i žrtava Križnog puta. Na početku misnog slavlja voditelj komemoracije Leon Sulić najavio je prigodno obilježavanje spomena žrtava Bleiburga. Nakon himne Lijepa naša u izvođenju Pjevačkog zbora Gospe Lurdske uslijedili su pozdravni govori dr. Josipa Jurčevića u ime Počasnoga bleiburškog voda, koji je istaknuo kako Hrvati nikada nisu išli u osvajačke ratove već su se našli u II. svjetskom ratu te platili svoju cijenu. Okupili smo se da u sabranosti i molitvi zahvalimo za njihovu mučeničku smrt. Krv hrvatskih mučenika pšenično je zrno koje je palo na plodno tlo od čijeg ploda mi danas živimo, istaknuo je dr. Jurčević te pozvao okupljene na minutu šutnje za sve poginule. Prigodne pozdrave uputio je i predsjednik Doma naroda BiH te voditelj izaslanstva Hrvata iz BiH Velimir Jukić. Zatim je u ime Islamske zajednice u Hrvatskoj molitveni nagovor održao glavni imam iz Gunje Idriz Bešić, istaknuvši kako je u Bleiburgu stradalo oko 50.000 muslimana.
Prigodne riječi o Bleiburgu i stradanjima Hrvata izrekao je i predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, istaknuvši kako je dolaskom demokracije poražena povijest kao instrument politike. Upozorio je kako je život ubijenih Hrvata okončan bez postupka, presude i priziva, bezumno i nemilosrdno. Njihovi životi samo su dio Bleiburga i križnih putova. Drugi dio je taj da je Hrvatska 50 godina bila prisiljena zaboraviti taj nemili događaj zbog komunističke vlasti koja je iskrivljavala povijest, kazao je Šeks te upozorio kako se Blaiburg više nikada ne smije ponoviti.
Nakon prigodnih govora, u ime Hrvatske biskupske konferencije gospićko-senjski biskup Mile Bogović, zajedno s dvadesetak svećenika, predvodio je misno slavlje. Sve je pozvao na pokajanje, na ljubav i na praštanje. Posebno je pozvao one koje imaju transparente iz kojih se ne može iščitati ta ista ljubav i praštanje da ih uklone.
Biskup je u prigodnoj propovijedi istaknuo kako Hrvatska već dugo na srcu i duši nosi rane Bleiburga i križnog puta te se zapitao na koji način te rane mogu zacijeliti? Došli smo na Bleiburško polje kako bismo iskazali zahvalnost i priznanje patnji koja je ovdje podnesena, rekao je biskup Bogović te dodao kako je za kršćane najveće bogatstvo u tome što su imali Onoga koji je bio osuđen na smrt i nikada nije prestao ljubiti pa čak i one koji su ga mučili. Njegova patnja bila je očišćena od svake mržnje i zla. On je bio za drugoga. Istina je da je spasonosno živjeti za drugoga, biti nevin za drugoga pa čak i umrijeti, rekao je biskup. Kršćani su na mjestima stradanja gradili crkve u kojima su slavili pobjedu najistaknutijih članova. Ove godine obilježava se 1.700 godina od progona najvećih kršćanskih mučenika. Oltarni križ nam tumači karakter misnog slavlja. Postavili smo žrtvenik, ali i ovo mjesto je žrtvenik, dodao je biskup Bogović, izrazivši želju za povezivanjem svih hrvatskih žrtvenika, pozvavši da se sve Krbave i Vukovari danas ujedine. I mi, kršćani, trebamo cijeniti patnju nepravednih i potlačenih bez obzira kome se ta patnja dogodila, bez obzira tko je tu patnju učinio. Patnju uvijek trebamo cijeniti. Na nevinoj patnji na Kalvariji izgrađeno je crkveno zajedništvo, upozorio je biskup te istaknuo kako se ne može graditi na mržnji, na mržnji naših progonitelja niti na mržnji prema njima. Krist je poslao apostole da navješćuju ljubav koja je spremna sve podnositi i oprostiti. Na zločine treba ukazati kao na bolest koju treba ukloniti da bi ojačala život pojedinca i društva. Krist je podnio najveću patnju i nije prestao voljeti čovjeka niti kada je sagriješio, dodao je biskup Bogović. Govoreći o prispodobi o susretu Isusa i bludnice, biskup je dodao kako čovjeka treba osloboditi grijeha, a ne ga poklopiti grijehom. Nema sumnje da je naš narod bogat plemenitošću i dobrotom, istaknuo je biskup Bogović. Uočio je kako je papa Ivan Pavao II. uvidio tu dobrotu hrvatskog naroda. Istaknuo je i kako mnogi ocrnjuju Hrvate i žele im pripisati mnoge stvari, ali je upozorio kako se događa da i mi sami ne želimo prihvatiti neke ljude oko sebe. Poradi pojedinca ili neke skupine, slijepi smo prihvati ono dobro što je u nekim drugima koji su oko nas. Nema zajedništva bez praštanja! Na žalost, rekao je biskup, mnogima se to nije dopalo. U susretu s patnjama nevinih trebamo progledati i prepoznati jedni u drugima ljude i braću koja pored svih nedostataka posjeduju u sebi nešto posebno. Trebamo naučiti školu opraštanja. Biskup je sva stradanja hrvatskog naroda povezao i s Krbavskim poljem te je pozvao da se obilježe sva mjesta hrvatskih mučenika, istaknuvši kako će na Krbavi biti izgrđena crkva Hrvatskih mučenika gdje će se častiti svi mučenici hrvatskog naroda, a tako i žrtve Bleiburškog polja. Time ćemo im iskazati zahvalnost i poštovanje za sve ono što su iskazali za nas, a nikako nećemo podizati spomenike mržnji, rekao je biskup Bogović. Pozvao je na molitvu za čisti pogled kako bi se spoznale tuđe, ali na prvom mjestu svoje pogreške. Na završetku propovijedi svim žrtvama Bleiburga i križnog puta, biskup je iskazao trajni spomen.
Uslijedila je obnova krsnih obećanja, a zatim su mladi, očevi i majke na oltar kao dar prinijeli križ, kruh, vino i grožđe, svijeću te zemlju i vodu.
Nakon misnog slavlja, uslijedilo je polaganje vijenaca kod spomenika hrvatskim žrtvama. Obilježavanje spomena na žrtve Bleiburga završilo je Haendlovom “Alelujom”, u izvođenju pjevačkog zbora Gospe Lurdske iz Zagreba, koji je ujedno predvodio i liturgijsko pjevanje, te pjesmom “Bože, čuvaj Hrvatsku”. U prigodi 60. obljetnice stradanja Hrvata na Bleiurgu najavljena je obnova i nadogradnja postojećeg spomenika žrtvama Bleiburga.