Riznica korčulanske katedrale, u kojoj se čuvaju mnoge vrijedne umjetnine domaćih i inozemnih umjetnika ove godine obilježava 50. obljetnicu utemeljenja. Opatska riznica sv. Marka, smještena na prvome katu nekadašnje biskupske palače, uz korčulansku katedralu, svakodnevno svojim sjajnim umjetničkim djelima i raznim predmetima privlači mnoge domaće i inozemne turiste koji s posebnom pozornošću razgledavaju Bogorodicu s djetetom, poliptih Blaža Jurja Trogiranina iz 1438., knjigu Matice rođenih iz 1583., jednu od najstarijih u Europi, koja se u Korčuli počela voditi 20 godina nakon Tridentinskog koncila. Korčulanska riznica, prema riječima domaćina Vjeke Fabrisa, čuva i Kašićev “Evanđelistar” tiskan u Rimu 1641., Korčulanski kodeks, koji je bio izložen na Milenijskoj izložbi u Vatikanu, zatim Prijepis pjesmarice iz 15. stoljeća “Miserere istomaćene naški”, glasačku kutiju korčulanskoga Kaptola iz 18. stoljeća. Posebna vrijednost je numizmatička zbirka od antičkoga novca do hrvatske kune, zbirka medalja, zbirka crteža talijanskih majstora Leonarda da Vincia, škole Rafaela, Tiepoloa, slike okupljene pod nazivom hrvatska umjetnost, renesansna umjetnost, barokna dvorana, hrvatska moderna, paramenti, crkveno posuđe, križevi, zavjetnjaci te grbovi korčulanskih biskupa. Na ulazu u prostore Riznice izložen je Vijenac Majke Tereze koji joj je, nakon primitka Nobelove nagrade, u ime indijske Crkve darovao kardinal Calcutte. Opatsku riznicu sv. Marka utemeljio je don Ivo Matijaca uz pomoć hrvatskog slikara i povjesničara umjetnosti Ljube Babića, a blagoslovio ju je 23. srpnja 1954. tadašnji dubrovački biskup Pavao Butorac i tada zapisao: “Riznica koju sam blagoslovio vječiti je dokaz ove vjekovne veze u drevnoj Korčuli i jamstvo da će i suvremena kultura koja se prislanja na časnu prošlost održati ovu vezu i iz nje crpsti svoju snagu”. Korčulansku je biskupiju 1300. utemeljio papa Bonifacije VIII., a ukinuo 1828. bulom papa Lav XII. (ika-mc/ms)