Zagreb, (IKA) – U sklopu proljetnoga plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije koje se svake godine održava u drugom Vazmenom tjednu zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je 20. travnja u zagrebačkoj prvostolnici misno slavlje zajedno sa zadarskim nadbiskupom i potpredsjednikom HBK Ivanom Prenđom, splitsko-makarskim nadbiskupom Marinom Barišićem, apostolskim nuncijem nadbiskupom Franciscom Javierom Lozanom, izaslanicima biskupskih konferencija BiH, Poljske, Srbije i Crkne Gore, ostalim hrvatskim nadbiskupima i biskupima i 28 svećenika. Misno slavlje bilo je posvećeno 300. obljetnici rođenja i krštenja fra Andrije Kačića Miošića.
Na početku misnog slavlja kardinala Bozanića, koji prvi put predsjeda zasjedanjem HBK kao kardinal te sve nadbiskupe i biskupe i okupljene vjernike, pozdravio je nadbiskup Prenđa, istaknuvši kako je imenovanje nadbiskupa Bozanića za kardinala veliko priznanje za cijelu Crkvu u Hrvatskoj. Biskupi su kardinalu Bozaniću tom prigodom darovali pastirski štap te ga pozvali da i dalje brine za zajedništvo Crkve u Hrvata.
Svoju zahvalu na još jednom iskazanim čestitkama i povjerenju, biskupima je izrazio kardinal Bozanić, rekavši kako su hrvatski biskupi pokazali veliko zajedništvo u Rimu i Zagrebu na proslavi njegova kardinalata te su bili najbrojniji sudionici pojedine biskupske konferencije na svečanosti u Rimu, što je znak zajedništva Crkve u Hrvatskoj. “Tako je pastirski štap obveza svima nama, a meni osobito”, rekao je kardinal, pozivajući nadbiskupe i biskupe na pomoć i suradnju u daljnjem radu. Kardinal je pozvao da se u misnom slavlju nazočni prisjete života i djela fra Andrije Kačića Miošića, kao i pokojnog vladike križevačkog Joakima Segedija, koji je preminuo ove godine. Poželio je da se u misno slavlje uključe sve potrebe naše Crkve te zasjedanje HBK na kojem se raspravlja o odgoju i izobrazbi svećeničkih kandidata. Govoreći o fra Andriji Kačiću Miošiću, kardinal je dodao kako Crkva nosi povijesni spomen te živi u sadašnjosti i ide prema budućnosti.
U prigodnoj propovijedi o životu, djelu i značenju fra Andrije Kačića Miošića za hrvatski narod, nadbiskup Barišić pročitao je dio govora kanonika Josipa Marića koji je o Kačiću, u povodu 100. obljetnice njegove smrti, održao 1860. u zagrebačkoj katedrali. Kačić je shvatio da bez jezika i nema knjige, niti knjige bez jezika, a bez jezika i knjige ni savjesti, ni preporoda. Ističući Kačićevu predanost hrvatskom jeziku, nadbiskup je istaknuo kako je Kačić kao znanstvenik i učenjak napustio latinski, a prigrlio materinji jezik. Govoreći o Kačićevu djelu “Korabljica Pisma Svetoga”, nadbiskup je dodao kako je njegova “Korabljica” bila poput Noine lađe koja nas je spašavala od potopnih voda te je u nju ukrcao sve naše kulturno, religiozno i nacionalno blago. Fra Andrija je strpljivo zapisivao narodnu usmenu predaju te je tako nastalo djelo “Razgovor ugodni naroda Slovinskog”, primijetivši kako je narod u većini bio bezpismen, ali ne i nepismen. Kačićeva “Pučka Biblija” odgajala je mnoge naraštaje, čuvajući im vlastitu samosvijest i odgajajući ih za duhovne i moralne vrednote te je imala naglašeniju didaktičku nego li umjetničku razinu. Njegove pjesme, istaknuo je nadbiskup Barišić, dišu ljudskim i kršćanskim krepostima, vjernošću i junaštvom, hrabrošću i skromnošću, ljubavlju prema Bogu, čovjeku i Domovini. Nadbiskup je istaknuo Kačićev utjecaj na jezik ikavske štokavice te na pred-preporodno razdoblje te veliki utjecaj na neke europske narode. Ističući Kačićevo zalaganje za Domovinu i narod, nadbiskup je dodao kako je domoljublje za Kačića bilo svetinja, istaknuvši kako Kačić danas ne bi hvalio zlodjela, niti bi veličao one koji su zlo učinili. Isto tako, ističe nadbiskup, Kačić ne bi prihvatio da njegov narod bude izjednačen s agresorom i ne bi se mirio s kolektivnom optužbom svoga naroda. Bogatstvo naroda ne očituje se u zlatu već u memoriji koja povezuje i ujedinjuje te zbližava ljude međusobno, istaknuo je nadbiskup Barišić. Fra Andrija je znao da za njegovu “Korabljicu” nije dovoljno tek sidro narodne svijesti-memorije, tj. preporod odozdo, već preporod odozgo te je svaki dan sa svojim narodom slavio Euharistiju. Završavajući propovijed, nadbiskup je rekao kako Kačić i danas, kada smo na putu ulaska u Europsku uniju, progovara svima nama.
Prigodnu molitvu vjernika pročitali su mladi franjevci, a darove su na oltar prinijeli mještani Zaostroga, Kačićeva rodnog mjesta, u narodnim nošnjama.