Zagreb, (IKA) – U povodu 300. obljetnice rođenja fra Andrije Kačića Miošića u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu otvorena je 20. travnja izložba “Ma viruj mi, moj štioče poštovani… – Andrija Kačić Miošić (1704. – 2004.)”. Glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice dr. Josip Stipanov, govoreći o Kačićevu djelu “Razgovor ugodni…”, istaknuo je kako je to najčitanija knjiga u hrvatskoj književnosti. Povezanost Kačića i hrvatskog naroda vrlo jaka, jer je Kačić uspio pročitati dušu hrvatskog čovjeka, a narod je u Kačićevoj pjesmi prepoznao sebe. Često ljudi poistovjećuju Kačića s njegovim glavnim likom Starcom Milovanom, što se ne susreće kod ostalih književnosti. Kačić je utjecao na Hrvatski narodni preporod i na sve južnoslavenske zemlje. Njegova pjesmarica poslužila je mnogima kao početnica-čitanka, kazao je dr. Stipanov. Autor monografije o Andriji Kačiću Miošiću Stipe Botica govorio je razlozima koji su bitni za rad i nastanak Kačićevih djela, a fra Hrvatin Gabrijel Jurišić iznio je kratki bibliografski prikaz Kačića. U dijelu izložbe tematizirana je neprocjenjivost posredne zasluge “Razgovora…” za hrvatski standardni jezik, kao i značenje atributa slovinski u Kačićevu razgovoru. U svrhu vizualnog oplemenjivanja izložbe, susretljivošću zagrebačkoga HT-muzeja, kutak izložbe učinjen je filatelistički privlačnim. Poštanski arak, odnosno marka, s Kačićevim likom, datiran Božićnim nadnevkom 1954. bilježi punih pedeset godina postojanja u arhivu njihova Filatelističkog odjela. Isti filatelistički kutak anticipira i promociju nove marke s Kačićevim likom na idejnom nacrtu, u Zaostrogu. S Kačićevim likom susreće se i na spomen-medalji, ustupljenoj za potrebe izložbe iz Gradskog muzeja Makarska, replici kovane u prigodi otkrića spomenika Kačiću 1890. Prepoznatljivost vizualnog lica izložbe obogatio je svojim doprinosima Franjevački samostan u Zaostrogu – guslama javorovim, habitom za kakvog se vjerovalo da ga je nosio sam fra Andrija, perom, pernicom, te slikama, dvjema Kačićevim i Posljednjim putovanjem Starca Milovana Rudolfa Marčića. Otkriću Kačićeva spomenika u Makarskoj posvećen je zamjetan dio izdvojenih priloga unutar izložbenoga niza, izvadcima iz stare periodike. U programu otvaranja izložbe sudjelovala je glazbena umjetnica Lidija Bajuk, a odabrane tekstove čitao je dramski umjetnik Vedran Mlikota. Izložba kojom se Nacionalna i sveučilišna knjižnica pridružuje obilježavanju “Kačićeve godine” ostaje otvorena do 15. svibnja. Svoju ogromnu popularnost fra Andrija nije stekao predavanjima iz filozofije i teologije na latinskom jeziku, nego prije svega kao pučki prosvjetitelj, kao pjesnik i prozaik “siromaha i težaka” na hrvatskom jeziku. Fra Andrija, intelektualac, znanstvenik i sveučilišni profesor, svojim je djelima, posebno “Razgovorom ugodnim…”, dao veliki doprinos standardizaciji hrvatskoga književnog jezika i utjecao na mnoge naše književnike i znanstvenike, od P. Preradovića i I. Mažuranića do S. Batušića, I. Meštrovića i mnogih drugih. On je prvi naš pisac čije su pjesme svjetovnoga sadržaja prevođene na inozemne jezike. Utjecao je na europski romantizam i posebice na češki narodni preporod. Činjenica da je narod njegovo djelo “Razgovor ugodni…” nazvao “Pismarica” pokazuje da su za “maloga čovjeka” sve pjesme dobre i vrijedne, ali da samo jedna knjiga zaslužuje naziv “Pismarica”, kao što je među svim knjigama na svijetu najuzvišenija i jedna jedina Biblija. Fra Andrija Kačić Miošić ostavio je iza sebe četiri tiskane knjige. Prva je “Elementa Peripathetica”, priručnik iz filozofije iz 1752., pisana latinskim jezikom, dok su ostale tri “Razgovor ugodni naroda slovinskoga”, prvo izdanje iz 1756., zatim drugo “novo djelo pod istim naslovom i u istome duhu” iz 1759., te Korabljica, svjetska povijest namijenjena priprostom puku iz 1760., pisana na hrvatskom jeziku.