Zadar, (IKA) – Tradicionalni, 28. Međunarodni znanstveni simpozij profesora teologije u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je sudjelovalo oko stotinu teologa iz Hrvatske i BiH, održan je 14. i 15. travnja u dvorani hotela Pinija u Petrčanima kraj Zadra. Sintezu aktualnih tema suvremene teologije 14 predavača izlagalo je u svega 15 minuta, te će svoje referate u obliku znanstvenog rada objaviti u zborniku simpozija. Predavanja iz filozofije, Staroga i Novog zavjeta, povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka, fundamentalne, dogmatske, moralne, ekumenske i pastoralne teologije, liturgike, crkvene povijesti, kanonskoga prava, religiozne pedagogije i katehetike te socijalnog nauka Crkve održali su Josip Oslić, Adalbert Rebić, Marinko Vidović, Nedjeljko Ante Ančić, Tomo Vukšić, Ivan Karlić, Marijan Biškup, Dušan Moro, Pero Aračić, Ante Crnčević, Juraj Kolarić, Miron Sikirić, s. Tea Filipović i Stjepan Baloban.
Dr. Oslić izložio je povijesno-problemski pristup, transformaciju temeljnih filozofskih disciplina i moguće dodirne točke za međusobno razumijevanje filozofije i teologije. U suočavanju s globalizacijom, problemima tehničko-znanstvenog svijeta, nihilizmom i New Ageom, aktualne teme su pitanje smisla, čovjeka, transcendencije, budućnosti i mogućnost filozofskog govora o Bogu. Dr. Rebić govorio je o različitim pristupima u tumačenju Svetog pisma, poput oslobodilačkoga, feminističkog i sve većoj uporabi narativne analize teksta. Novost egzegeze Novog zavjeta je u metodičkom pristupu, a dr. Vidović predstavio je različitost metoda i hermeneutički pristup tekstu koji je karakteriziraju. Ona preferira metode koje prihvaćaju tekst kao zadanu cjelinu, zbog prikladnosti uočavanja problema bližih suvremenom čovjeku.
Predstavljajući pokoncilski razvoj, promjenu paradigme i stanje fundamentalne teologije na hrvatskome govornom području, dr. Ančić rekao je da je temeljni motiv njenih traktata Isusova poruka o kraljevstvu Božjem. Istaknutu ulogu ima i odnos kršćanstva prema nekršćanskim religijama i odnos Katoličke crkve s ostalim kršćanskim Crkvama. Predavač ističe potrebu izrade Priručnika s opisom hrvatskoga društvenog konteksta i utjecaja globalizacije.
Dr. Vukšić upozorio je na nedovoljnu zastupljenost otačke teologije na nekim ustanovama u svijetu i nezainteresiranost za tekstove crkvenih otaca koji su na hrvatskoj teološkoj sceni prisutni prevodilačkim trudom i zalaganjem nekoliko pojedinaca. Uključivanjem povijesne dimenzije znanstvenog rada teologa u 20. st. poraslo je i zanimanje za patrističke izvore. Treba ih studirati, jer su oci privilegirani svjedoci tradicije i prenositelji prosvjetljujuće i sigurne teološke metode, a njihovi su spisi kulturno, duhovno i apostolsko bogatstvo.
U izlaganju aktualnih tema dogmatske teologije dr. Karlić predstavio je teme iz kristologije. Uz izazov feminističke teologije, aktualnost je gubljenje duhovnog orijentira i omalovažavajući napadi na Crkvu, motivirani, između ostalog, i zaradom. Dr. Biškup govorio je o eutanaziji, samoubojstvu, ekologiji i ovisnosti. Izazovi moralne teologije su i praznovjerje, rastavljeni i ponovno vjenčani, život izvanbračne zajednice, smrtna kazna i mediji, a najurgentnija pitanja su u području bioetike. Aktualnim pitanjima ekumenskog pokreta dr. Moro navodi prvenstvo rimskog biskupa, unijatizma i prozelitizma, te odnos evangeličkih Crkava s pravoslavnim Crkvama. Predavač je govorio i o odnosu Katoličke crkve s reformiranim i luteranskim Crkvama i crkvenim zajednicama te problemu jedinstva i jedincatosti Crkve, osobito izazvane izjavom Kongregacije za nauk vjere “Dominus Jesus”.
Dr. Aračić govorio je o potrebi pastoralnih koncepata te jasne vizije i cilja djelovanja u skladu s njima, koji bi uz znanstvenost trebali imati i formirajuću ulogu. Polazište pastoralne teologije je da praksa ima ugrađenu teoriju i sliku Boga, čovjeka i Crkve, a potrebno ih je pravilno tumačiti. Aktualne teme su crkvene službe, laici, odrasli, izumiranje, pitanje komunikativnosti i osposobljavanje novinara. Ukazujući na potrebu izrade sažetog pregleda stanja katolika u Hrvatskoj, shemu opcija i prioriteta s planom za 10-20 godina i udžbenika koji bi sabrao spomenute aspekte, dr. Aračić pozvao je na dijalog pastoralnih teologa, katehetičara i liturgičara.
Dr. Crnčević ključnim temama u suvremenoj liturgici smatra liturgijsku inkulturaciju i potrebu novog pristupa obredu i znaku. Interdisciplinarni pristup obredu i znaku ne dopušta da se znak tumači riječju, nego samim događanjem znaka, a obred je medij koji pomaže shvaćanju bogoslužnog čina kao svojevrsnog teološkog čina. Dr. Kolarić je istaknuo potrebu periodizacije radi aktualizacije crkvene povijesti. Aktualnim područjima na katedri Kanonskog prava dr. Sikirić navodi kazneno pravo, raspravu o isključivanju sakramentalnosti ili nerazrješivosti od strane supružnika, narav vlasti upravljanja i novi oblici posvećenog života, uloga Crkve u EU i narav laičnosti države te problem epistemološkoga i metodološkog sustava kanonističke nauke.
Dr. Filipović aktualnim u religijskoj pedagogiji i katehetici navodi problem kršćanske inicijacije, društveno-povijesni kontekst globalizacije, multikulturalnosti i religijskog pluralizma, kritika pokušaja da se umjesto konfesionalnog uvede transkonfesionalni religiozni odgoj, reforma studija za vjeroučitelje, teme agresivnosti, nasilja, ksenofobije, diskriminacije, predrasuda i odgoja za mir.
Ukazujući na praktički i teorijski smjer socijalnog nauka Crkve, dr. Stjepan Baloban ga je predstavio kao instrument evangelizacije te dio pastorala i kateheze, opravdan crkvenim učiteljstvom i teološkim raspravama. Smatra da socijalni govor Crkve u Hrvatskoj traži obrazloženje i potporu teologa u javnim raspravama, a teme su uloga kršćanina u društvu, politici, medijima, etika u gospodarstvu. Uloga socijalnog nauka je i u obrani dostojanstva i ujedinjenju Europe, te ga je potrebno teoretsko-teološki poduprijeti na teološkim učilištima.
Simpozij je otvoren i zatvoren riječju dekana KBF-a u Zagrebu dr. Josipa Balobana, sa željom da skup pridonese teološko-pastoralnim smjernicama u Crkvi i društvu. Ukazujući na znanstveno-teološku, eklezijalno-kulturnu i kršćansku narav simpozija, dr. Baloban je pozvao na komparativnu i komplementarnu analizu i aktualnosti suvremenog Sveučilišta, posebno u Hrvatskoj. Potaknuo je na promišljanje interdisciplinarnosti između teologije i drugih znanosti, reforme Sveučilišta i teološkog studija. Pozitivno je ocijenio kritičke, dinamične i konstruktivne rasprave koje su se vodile nakon predavanja, smatrajući da su interventi pridonijeli još jačoj artikulaciji tema. Osobito je zadovoljan porastom broja sudionika na Simpoziju, potičući ih i na buduće sučeljavanje i problematiziranje stavova.
Simpoziju je nazočio i đakovački i srijemski pomoćni biskup Đuro Hranić, izražavajući zadovoljstvo i obogaćenost skupom koji je na jednom mjestu pružio pregled suvremene problematike i kretanja na svim teološkim područjima. Smatra da i biskupi trebaju slušati i uvažavati proročki glas i promišljanja teologa. Inače prijeti opasnost horizontalizma, kad se u svakodnevnoj praksi gube vizije i perspektive potrebne vodstvu Crkvu.
Gostoprimstvo domaćina, Zadarske nadbiskupije i Visoko teološko katehetske škole u Zadru na čelu s ravnateljem don Marinkom Duvnjakom, koji su sudionicima simpozija ponudili i rekreativno-kulturološki sadržaj na Ugljanu i Školjiću, zadarski nadbiskup Ivan Prenđa ocijenio je dugom i uzvratom te nadbiskupije za sve što je primila od teologa iz svih krajeva Hrvatske i Sarajeva. “Vi ste dar Crkvi”, rekao je nadbiskup Prenđa teolozima, pozivajući ih na sigurnost, otvorenost i pouzdanje u službi za Boga i čovjeka. Oba dana slavljene su koncelebrirane mise, koje je predvodio nadbiskup Prenđa.