Zagreb, (IKA) – Dokument “Nedjelja radi čovjeka” u javnosti, tj. u medijima, nekim stranačkim priopćenjima i izjavama nekih sindikalnih predstavnika, redovito se komentira bez prethodnog upoznavanja sa sadržajima dokumenta i bez traženja komentara njegovih potpisnika. Medijski se prostor uglavnom prepušta negativnim reakcijama na dokument koji, iskrivljujući sam duh i slovo dokumenta, ideologiziraju i politiziraju ne samo dokument već i inicijativu koja mu je prethodila, ističu 16. travnja u priopćenju za javnost autori dokumenta Hrvatski Caritas, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK i Franjevački institut za kulturu mira.

Osvrnuvši se na priopćenje Hrvatske narodne stranke (2. travnja) u kojemu se ističe da nije na Crkvi “da se miješa u radno pravo, socijalnu politiku te da tumači liberalnu tržišnu politiku kao devijantnu ili ne”, u ovom priopćenju navodi se da je riječ o površnom izričaju, koji se vjerojatno može pripisati nespretnosti glasnogovornika, što se u civiliziranom svijetu rješava uljudnom isprikom. Nadalje se podsjeća da Katolička crkva, prema Ustavu RH, ima pravo na javno očitovanje vjere i iznošenje svojih stavova o pojedinim društvenim pitanjima u skladu sa socijalnim naukom Crkve te da su prema Programu suradnje Vlade RH i nevladinoga neprofitnog sektora u RH crkvene organizacije, kao dio društvenog sektora, izričito pozvane na partnersku suradnju i to, među ostalim, pri donošenju novih ili pri izmjenama postojećih zakona.
Komentirajući izjavu v. d. predsjednice Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Vesne Dejanović, koja predbacuje Crkvi da “rad nedjeljom preporučuje samo u prijeko potrebnim djelatnostima” te da zagovara nerad, u priopćenju se ukazuje da dokument niti određuje niti preporučuje, već se poziva na primjenu postojećeg Zakona o radu, u kojem eksplicitno piše da “radnik ima pravo na tjedni odmor nedjeljom… a ako je prijeko potrebno da radi nedjeljom…” predviđene su mjere obeštećenja. U dokumentu se, napominju, ništa i nikome ne propisuje, niti zagovara nerad, već se poziva na raspravu oko postizanja maksimalnog konsenzusa u važnim društvenim pitanjima. “Što se pak tiče poštivanja prava radnika u trgovinama, informacije o negativnim pojavama koje smo iznosili tijekom provođenja inicijative za uređivanje rada trgovina nedjeljom, dobili smo upravo od Sindikata trgovine. Bilo bi za očekivati međusindikalnu solidarnost i suradnju!”, komentira se u priopćenju.

U priopćenju se donosi i nekoliko osvrta na medijske komentare. Komentirajući naslov iz medija “Crkva protiv rada kafića nedjeljom”, u priopćenju se upozorava da je dokument u nekim medijima predstavljen kao nova inicijativa Crkve za zatvaranje kafića i ugostiteljskih objekata nedjeljom, čak i u turističkoj sezoni. Ukazuje se pri tome kako se na temelju te posve netočne tvrdnje raspiruje negativno raspoloženje među ugostiteljima i turističkim djelatnicima među kojima se provode ankete o njihovu mišljenju o toj inicijativi Crkve, koju se ne može iščitati ni iz slova ni iz duha dokumenta.
Osvrnuvši se na tekst “Križarski pohod Katoličke crkve protiv liberalizma”, u priopćenju se navodi da se Crkvi prigovara da tom inicijativom želi nametnuti “katolički radikalizam”, “rigidni katolicizam”, te da se njezine “fundamentalističke” organizacije bore protiv liberalizma. Ta se kritika, napominju, uglavnom odnosi na prijedlog dokumenta da se zakonom točno odredi koji su poslovi i službe prijeko potrebni blagdanima i neradnim danima, i da se to određenje ne prepušta proizvoljnoj prosudbi pojedinih vladinih dužnosnika, a još manje poslodavaca. U priopćenju se ističe da autori dokumenta nisu polazili od ideologije, već od spoznaja o stanju hrvatskoga društva do kojih su došli provodeći akciju za uređenje rada nedjeljom te da je taj dio dokumenta u medijima jednostavno prešućen. Ističući da je pitanje rada trgovina nedjeljom gotovo jedini problem u hrvatskom društvu čije se rješenje proglašava antiliberalnim te komentirajući da sanacija nelikvidnih banaka državnim intervencijama također nije u skladu s načelima liberalizma, ali se o toj pojavi nije pisalo pod tim vidom, u priopćenju se upozorava da je očita tendencija odvratiti pozornost javnosti od zbiljskog problema i cijelu problematiku svesti na iskonstruirani sukob Katoličke crkve i sekularne države.

Komentirajući naslov “Ustavni sud usprotivio se Crkvi”, u priopćenju se upozorava da su očite i tendencije da se cijela problematika uređenja rada trgovina nedjeljom svede na sukob Crkve i Ustavnog suda. Na taj se način, kako se navodi u priopćenju, kod javnosti stvara dojam da je sadašnji Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini zapravo crkveni zakon, društvu nametnut, a njegovo ukidanje se želi predstaviti kao oslobođenje od “radikalnog katolicizma”. U priopćenju se pritom ističe da Zakon nije donijela Crkva, već legalne institucije pravne države, a podržala ga je i podržava većina građana te da svođenje problematike na sukob Crkve i Ustavnog suda ne samo da odvraća pozornost od zbiljskog problema (nezaštićenost radnika zbog slabosti zakonodavstva te osobito sustava nadzora i kontrole provođenja zakona, opća praksa nepoštivanja zakona u Hrvatskoj), već se nameće i nezdravi mentalitet načina rješavanja sukoba. Ne potiče se na traženje najboljega mogućeg rješenja, već se unaprijed traži pobjednika i gubitnika i to među medijski iskonstruiranim suparnicima, a jedini pravi pobjednik ili gubitnik – radnik i društvo – gube se iz vida, upozorava se. Razumljivo je, pak, samo po sebi da svaku odluku Ustavnoga suda svi građani i sve ustanove ove države trebaju poštivati, ali se jednako tako podrazumijeva da se o svemu može raspravljati, zaključuje se u priopćenju koje potpisuju predsjednik Hrvatskog Caritasa zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK mr. Gordan Črpić i ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira fra Bože Vuleta.