Split, (IKA) – U Pinakoteci franjevačkog samostana Gospe od Zdravlja u Splitu predstavljena je 29. ožujka knjiga Nevenke Jakoliš “Pečat duše”. Riječ je o zbirci poezije u kojoj je objavljeno 60-ak lirskih minijatura, duhovne, socijalne, domoljubne i ljubavne tematike, proizišlih iz pera djelatnice Centra za socijalni rad, koja je “skrivećki”, samozatajno pisala stihove. Zbirka je izašla u nakladi Hrvatskoga kulturnog društva Napredak iz Splita. O stihovima Nevenke Jakoliš na splitskom su predstavljanju govorili Mladen Vuković, predsjednik HKD Napredak Split, prof. Ivica Šušić i pjesnik Drago Maršić. Odabrane stihove kazivali su glumac HNK Split Josip Zovko i Anamarija Buzolić, a predstavljanje je pjesmom uveličala ženska klapa Neverin pod ravnanjem Antonele Pilić i maestra Duška Tambače. “Svojim se pjesmama Nevenka Jakoliš vraća u svijet mladenaštva, u zavičaj, krš Dalmatinske zagore, nostalgično lista mladenačka sjećanja, ali pjesnikinja nije imuna, ovozemaljsko, svakodnevno je mori. Kroz stihove duboko proživljava pitanje smisla, obraća se Stvoritelju pitanjima i molitvama. Svjesna je grijeha, ali se nada i utječe Bogu, vjeruje u vječnost, zna da je u molitvi spas. U svojim pjesmama moli za malene, nemoćne, potrebne, njezin “Pečat duše” je zbirka misaono-duhovnih promišljanja, koja je potvrda da za poetsku riječ nikada nije kasno”, istaknuo je na predstavljanju pjesnik Drago Maršić. Pjesme Nevenke Jakoliš u zbirci nisu podijeljene u cikluse, dijelom su pisane slobodnim, a dijelom vezanim stihom, zajednička im je kratkoća, izrazita liričnost i nedostatak interpunkcijskih znakova. “Pišući o ljudskoj sudbini Nevenka Jakoliš pita se što joj je činiti, obraća se Bogu, shvaća da pravu sreću donosi vjera u Boga, zahvalna je majci što ju je naučila moliti. Svoje je stihove pisala iz potrebe da ostavi trag, da svoje osjećaje prenese drugima, da im daruje pečat duše”, kazao je prof. Ivica Šušić. Knjigu “Pečat duše” crtežima je oplemenila Darinka Giljanović, studentica dizajna u Pragu. Njezini crteži prikazuju biljke, od visibaba, maslačaka, kupina do maslinovih grančica, tako je i crtežima na stranice knjige prenesen dio dalmatinskoga kraja koji je i pjesnikinji bio neiscrpno nadahnuće.