Sjednica Prezbiterskog vijeća Riječke nadbiskupije
Rijeka (IKA )
Zabrinjavajuća perspektiva duhovnih zvanja
Rijeka, (IKA) – Redovita proljetna sjednica Prezbiterskog vijeća Riječke nadbiskupije održana je 22. ožujka u Nadbiskupskom domu u Rijeci. Deset je članova vijeća, predvođeno nadbiskupom Ivanom Devčićem, raspravljalo o obilježavanju 1.700. obljetnice mučeničke smrti sv. Vida, zaštitnika nadbiskupije, pastoralu duhovnih zvanja, Nadbiskupijskome pastoralnom vijeću u osnivanju, zborovanjima župnih pastoralnih vijeća, statutu Caritasa, financijskom poslovanju i osiguranju crkvene imovine te hodočašćima u Šibenik i Mariazell. Nadbiskup Devčić govorio je o potrebi isticanja važnosti obljetnice zaštitnika nadbiskupije, stoga je tom temom obilježena i njegova korizmena poruka, kao i tradicionalna hodočašća u katedralu Sv. Vida.
O stanju duhovnih zvanja govorio je Povjerenik za pastoral duhovnih zvanja Sanjin Francetić, te zaključio kako je perspektiva nezavidna ukoliko se nešto ne promijeni. Za početak su potrebne inicijative samog povjerenstva koje je započelo s organiziranjem molitvi za duhovna zvanja. Generalni vikar mons. Emil Svažić objavio je kako su u Nadbiskupijsko pastoralno vijeće izabrani svi članovi koji, prema statutu, u njemu moraju sudjelovati. Preostalo je još jedino imenovanje članova prema određenim potrebama. Nadbiskupijsko pastoralno vijeće već u ovome sastavu može djelovati, no ukoliko se zaključi da pojedina pastoralna područja nisu zastupljena, a potreba nalaže da budu, mogu se imenovati dodatni članovi. Predloženo je da sami vijećnici procijene prema kojoj osnovi i s kojim ljudima treba nadopuniti vijeće, i da te svoje prijedloge onda predstave nadbiskupu. Vikar za pastoral mons. Josip Šimac podnio je izvještaj o dekanatskim zborovanjima župnih pastoralnih vijeća. Do sada je 6 od ukupno 7 dekanata održalo svoje zborovanje, a odaziv i sudjelovanje vjernika bili su vrlo dobri. Raspravljalo se o izmjenama statuta Caritasa Riječke nadbiskupije, koje je nužno provesti zbog promjena u samoj nadbiskupiji. Statut Caritasa, naime, postoji još iz vremena Riječko-senjske nadbiskupije te je nužno izmijeniti pojedine dijelove. Pored toga, nužno je prilagoditi statut Caritasa zakonskim normama kako bi mogao biti registriran kao dobrotvorna ustanova.