Đakovo, (IKA) – Potaknuti riječima II. vatikanskoga sabora, u kojima se jasno ističe neovisnost Crkve i političke zajednice, ali istodobno i potreba njihove međusobne suradnje u cilju služenja čovjeku – građaninu, uoči svetkovine sv. Josipa, zaštitnika hrvatskoga naroda, na Teologiji u Đakovu upriličen je 18. ožujka drugi susret djelatnika u stranačkome i političkom životu s područja Đakovačke i Srijemske biskupije. Naime, Đakovačka i Srijemska biskupija protekle je godine pokrenula poludnevne godišnje susrete djelatnika u političkome i stranačkom životu sa svrhom boljega međusobnog upoznavanja i razumijevanja te razvijanja kulture dijaloga među različitim političkim strankama. Tema ovogodišnjega susreta bilo je pitanje općega dobra, s posebnim naglaskom na njegovo ostvarenje i promicanje u Slavoniji. Moderator susreta, na kojem je sudjelovalo pedesetak djelatnika u stranačkome i političkom životu, bio je đakovački i srijemski pomoćni biskup Đuro Hranić.
Pozdravnu riječ sudionicima uputio je đakovački i srijemski biskup Marin Srakić. Podsjećajući da je Druga biskupijska sinoda zadužila svećenike, redovnike i redovnice te vjernike laike da evangeliziraju sve staleže, naviještaju evanđelje svim narodima, napose hrvatskome narodu, da iznad svega evangeliziraju one kojima je narod povjerio svoje poštovanje i povjerenje da na političkom području vode narod prema sretnijoj budućnosti, biskup Srakić istaknuo je da je izabrano jedno vrlo složeno poglavlje građanskoga života – pitanje općega dobra. “Vama je povjerena skrb o općem dobru, odnosno da vodite brigu o poštovanju ljudske osobe kao takve, da vodite brigu da se zaštite ljudska prava svake osobe, da svaki čovjek ispuni svoj poziv. Vama je povjereno da vodite skrb o društvenom blagostanju i razvitku naše zemlje, našega kraja. Vama je povjereno u ruke da predusretnete sva ona zla koja se mogu nadviti nad ove naše krajeve. Teško bismo mogli napraviti hijerarhiju koja su to zla koja nam prijete. Svakako, danas ne možemo zanemariti zlo droge, osipanje naših krajeva i zlo nezaposlenosti. Vama je ovaj narod povjerio da vodite brigu o općem dobru. To znači da vodite brigu o miru, postojanom i sigurnom poretku u kojem će svatko moći ispuniti svoj poziv”, poručio je biskup Srakić. Govoreći o tome kako je riječ o zahtjevnoj službi, biskup je djelatnike u politici ohrabrio: “Nemojte dopustiti da vas uhvati osjećaj manje vrijednosti, nego naprotiv, okrenite se oko sebe i pogledajte što sve možete učiniti. Neka je to maleno, sitno dobro, ipak je bolje, nego da gubimo vrijeme u kukanju, u jalovom osvrtanju unatrag. Učinimo što nam je činiti. Zato smo se ovdje sabrali – da vidimo što bismo mogli učiniti”.
Profesor moralne teologije na Teologiji u Đakovu i biskupijski povjerenik Ureda za socijalni nauk dr. Vladimir Dugalić izložio je temu “Pojam općega dobra u kršćanskoj tradiciji”. Dr. Dugalić se dotaknuo različitih aspekata općega dobra, zadržavši se posebno na njegovu gospodarskom aspektu. “Prijelaz iz kolektivističkog društveno-gospodarskog sustava u sustav slobodnog tržišnog gospodarstva s jasno određenim privatnim vlasništvom obilježio je u posljednjem desetljeću dvadesetog stoljeća povijest tzv. tranzicijskih zemalja ili država postkomunističkog perioda. Drugim riječima, taj prijelaz otvorio je proces privatizacije mnogih dobara koja su do jučer bila društveno ili državno vlasništvo. U tom smislu proces privatizacije nije zaobišao ni Republiku Hrvatsku, kao jednu od zemalja koja je izišla iz sustava planske ekonomije i samoupravnog socijalizma. Svjedoci smo, naime, jer proces još nije završen, prodaje mnogih poduzeća koja su izgrađivale generacije naših građana. Istodobno je taj proces otvorio i mnoga etička pitanja, jer privatizacija nekih strateški važnih područja: banaka i financijskog tržišta koje je s tim povezano, potom telekomunikacija, naftovoda, energetskih postrojenja, prirodnih bogatstava poput izvora pitke vode ili jadranske obale, poljoprivrednog zemljišta, itd., nameće ozbiljno pitanje o potrebi i nužnosti očuvanja nacionalnog bogatstva kao općeg dobra i javne rasprave o definiranju strateški važnih područja koja trebaju ostati u vlasništvu države, odnosno društva i to kao nužnosti u cilju očuvanja neovisnosti nacionalnoga gospodarstva i općeg dobra pred izazovima globalizacije i neminovnosti europskih integracija”, rekao je dr. Dugalić. Govorio je i o sadržaju općega dobra, nabrojivši tri bitna aspekta koja ističe Katekizam Katoličke crkve: poštivanje osobe kao takve te njezinih temeljnih i neotuđivih prava; društveno blagostanje i razvitak; mir, tj. postojanost i sigurnost pravednog poretka. “Prema društvenom nauku Crkve, potrebna je realna, razborita ekonomija koja neće sve rasprodati, već koja će znati upravljati nacionalnim bogatstvom. To od političara zahtijeva prije svega odmak od ideoloških uvjerenja i političkih pritisaka te određene kreposti kao što su stručnost, poštenje, poštivanje struke i stručnjaka te svih onih koji imaju odgovornosti u vođenju nacionalne ekonomije”, istaknuo je dr. Dugalić. Posebno se oslonio na nauk enciklike Centesimus annus (Stota godina) u kojoj su navedene tri uloge države na ekonomskom sektoru: pravo države da čini zamjensku funkciju kada to zahtijeva opće dobro, tj. da spriječi monopol i kad društveni sektori ili sustavi poduzeća nisu dorasli svojim zadacima; jamčenje sigurnosti radnicima u uživanju plodova njihova rada te nadziranje i vođenje ostvarenja ljudskih prava na gospodarskom sektoru. Zamjenski zahvati opravdani su jedino “hitnim razlozima” koji se tiču općega dobra i moraju, koliko je moguće, biti vremenski ograničeni da ne bi previše proširili područje državne intervencije na način koji šteti slobodi bilo ekonomskoj bilo građanskoj. Socijalizacija (nacionalizacija) određenih dobara bit će posebno nužna u ključnim industrijskim granama, ako njihovo funkcioniranje ne može biti drugačije zajamčeno ili ako privatni kapital, potreban za razvoj, ne može biti osiguran. To posebno vrijedi za određena prirodna bogatstva poput minerala, ugljena, metala, vode, plina, struje ili javnog prometa kako bi se spriječilo njihovo iskorištavanje koje bi bilo pogibeljno za nacionalnu ekonomiju. Svoje izlaganje dr. Dugalić je završio navodeći misao Ivana Pavla II. “Nije onaj narod bogat koji nešto ima. Bogat je onaj narod koji sudjeluje na svojim dobrima”.

Nekoliko predstavnika stranaka ukratko je izložilo viđenje općega dobra u Slavoniji. U ime DC viđenje općega dobra u Slavoniji iznijela je Nada Arbanas, rekavši da se stranka zalaže za mir i život u kojem će svaki pojedinac nastojati svojim osobnim primjerom pridonijeti miru, radu i boljitku cijele zajednice, upozorivši na veliku stopu nezaposlenosti koja doprinosi nemiru. Istaknula je da bi zajednički cilj svih trebao bi biti raditi na smanjenju nezaposlenosti. U ime SDP-a govorio je gradonačelnik Đakova Zoran Vinković, ukazavši da je osnovna pretpostavka ostvarenju općega dobra da svi koji se bave politikom taj poziv shvate kao poziv građana, u službi općega dobra, a nikako kao poziv privatnoga interesa. Najveći dio svih hrvatskih problema je, prema SDP-u, loše vođeni proces pretvorbe i privatizacije i vrlo slabo ispunjenje njegove revizije. Poticanjem obrta, maloga i srednjeg poduzetništva, otvorila bi se nova radna mjesta, rekao je, prokomentiravši da bi trebao biti ravnopravan razvoj svih hrvatskih regija, no, dodao je, svjedoci smo da Slavonija i Baranja uvijek ostaju po strani. Jedan od prioriteta za opće dobro je i decentralizacija i regionalizacija Hrvatske, zatim uspostava pravne države i vraćanje povjerenja u institucije države, rekao je. Ispred HNS-a govorio je Ivica Mandić, upozorivši da je od početka stvaranja hrvatske države do sada učinjeno bezbroj nepravdi te da sada očekujemo kako će netko drugi poraditi na općem dobru. Kazao je da je za HNS jedno od općih dobara i pitanje hrvatskoga pravosuđa, zakonodavstva. Ispred HDZ-a govorio je Marko Bagarić, rekavši da, ne umanjujući probleme koji postoje, u fokus zbivanja, počevši od čovjeka kao pojedinca, treba staviti obitelj. Upozorio je da je danas u Hrvatskoj upravo obitelj dovedena u nezavidan položaj.
U ime Stranke hrvatske ravnice govorio je Antun Krislinger. Osvrnuo se na veliki problem uništenja poljoprivrednih kombinata, ističući potrebu udruženoga rješavanja problema, bez obzira na stranačku pripadnost. Zvonko Ibriks govorio je o ekonomskom programu HSS-a, koji nosi naziv “Integralna ekonomija”. Rekao je da u Slavoniji treba insistirati da se investicija navodnjavanja pokrene i da se mora voditi briga o nastavljanju reforme poljoprivrednoga zemljišta. Upozorio je i na problem prometne izoliranosti Slavonije.
U svom interventu biskup Srakić potaknuo je uključivanje i djelovanje kroz sustav političkih stranaka, rekavši: “Nemojte se bojati pripadnosti stranaka!”, a na više puta spomenuto pitanje ravnomjernoga razvoja svih regija u Hrvatskoj, obraćajući se osobito nazočnim saborskim zastupnicima, istaknuo je: “Vi saborski zastupnici iz Slavonije i Baranje, bez obzira kojoj stranci pripadate ujedinite se za opće dobro. Sigurnost Hrvatske stvara se u regijama. Bogatstvo naše regije je žitnica – borimo se za nju! Posebno bih na srce to stavio vama koji ste u Hrvatskom saboru. Sjednite, bez obzira kojoj stranci pripadate i razgovarajte o tom zajedničkom cilju”.
Biskup Hranić sažeo je nakon izlaganja i rasprave desetak prioriteta koji su izrečeni: smanjenje stope nezaposlenosti i briga za radna mjesta, poticanje maloga i srednjeg poduzetništva, uspostava pravne države i vraćanja povjerenja u institucije pravne države te briga za pravosuđe i zakonodavstvo, ravnomjeran razvoj svih regija Hrvatske i pitanje decentralizacije Hrvatske, reforma poreznoga sustava, briga za razvoj poljoprivrede, promicanje obiteljskih vrednota i briga za mlade, veća briga države za one tvrtke koje posrću, pri tome vodeći računa da se na tome ne okoriste “lovci na investicije”, izgradnja međugeneracijske solidarnosti, briga oko obrazovanja te osnivanje regionalne banke za Slavoniju.