Film glumca i redatelja Mela Gibsona “Muka Kristova”, koji se od Čiste srijede prikazuje diljem SAD-a i u mnogim europskim zemljama, izazvao je veliku pozornost i prije nego što je bio do kraja snimljen, te je jedan od najiščekivanijih filmova svih vremena. U samo prvih tjedan dana prikazivanja u američkim kino-dvoranama film je zaradio gotovo 120 milijuna dolara, svrstavši se uz najveće filmske hitove svih vremena. Mnogi su – posebno liberalni listovi – film ocijenili “radikalno katoličkim”, drugi su mu zamjerili pretjeranu realnost i brutalnost u prikazu Isusove muke i razapinjanja, a iz židovskih krugova dolazile su optužbe za antisemitizam. I crkveni su krugovi različito reagirali na film o Kristovoj muci i posljednjih 12 sati njegova zemaljskoga života.

Kardinal Dario Castrillon iz Kongregacije za kler vrlo je pozitivno govorio o filmu, preporučujući svim svećenicima da ga pogledaju. Kardinal Walter Kasper objavio je izjavu, nakon komentara filma iz židovskih krugova, ističući da Sveta Stolica ne daje preporuku za film nego prepušta stručnjacima da ocijene njegovu filmsku i umjetničku kvalitetu, a svaki pojedinac će izreći svoj sud o filmu nakon što ga vidi. Sličan je stav izrazila i Biskupska konferencija SAD-a, prepuštajući svakome pojedinom biskupu, župniku i vjeroučitelju da o filmu dade svoje mišljenje i eventualno ga preporuči vjernicima.

Predsjednik Papinskoga vijeća za sredstva društvene komunikacije nadbiskup John Foley u više se navrata vrlo pozitivno osvrnuo na film. Govoreći na kongresu udruge “Crkva u nevolji” u Augsburgu, nadbiskup je odbacio kritike o brutalnosti filma “Muka Kristova”. Ako se govori o “pretjeranom nasilju” u filmu, tada se može reći da je Isus i doživio “pretjerano nasilje”, rekao je nadbiskup Foley, istaknuvši kako, prema njegovu sudu, u filmu nema antisemitizma, a “krivnju” za Isusovu smrt snosi cijelo čovječanstvo. “Nakon što sam vidio film, osjetio sam osobnu odgovornost za Kristove patnje”, rekao je nadbiskup u Augsburgu.

“Kao i ostali filmovi koji govore o Kristovu životu, “Muka” ne prenosi jednostavno evanđeoski tekst na ekran. Ona zapravo spaja izvještaje o Kristovoj muci iz četiriju Evanđelja s kršćanskom tradicijom i maštom i vjerom tvoraca filma. Rezultat je duboko osobno djelo pobožne umjetnosti, mogli bismo reći – živi Križni put”, istaknula je Komisija za film i televiziju Biskupske konferencije SAD-a, koja daje ocijene i preporuke za svu filmsku i video produkciju koja se prikazuje u SAD-u. Komisija upozorava kako je Gibson, posvetivši pozornost isključivo na Kristovu muku i smrt, možda “prigušio Kristov nauk” i učinio ga teškim i neshvatljivim gledateljima kojima je nepoznat Novi zavjet i povijest Palestine Kristova vremena.

“Film koristi izvorni, neuljepšani realizam kako bi ispričao Kristovu muku, zamijenivši umjereniji prikaz muke s vjeronaučne nastave, što može biti preintenzivni prikaz za djecu. Unatoč tome, film je umjetničko dostignuće na području svoje filmske strukture, napetosti ozračja, lirskoga izričaja, produkcije i emotivnog izričaja. Film nije ništa izgubio zbog korištenja jezika toga doba – aramejskog i latinskog, a kad glumci izgovaraju riječi na tim jezicima govore jednako, ako ne i više, nego (engleski) titlovi”, ocjenjuje Komisija, ističući kako film nije antisemitski, a sam redatelj na početku filma pokazuje kako je cijelo čovječanstvo suodgovorno za Kristovu smrt te navodi riječi proroka Izaije – “za grijehe naroda njegova nasmrt ga izbiše”.

Zbog nasilnih scena, posebno u prikazu razapinjanja, te Judina samoubojstva, Komisija je preporučila da film gledaju gledatelji stariji od 18 godina, te zaključila: “Za one koji će film gledati bez vjerske perspektive, možda će “Muka Kristova” biti zbunjujuća. Kršćane će taj film vjerojatno ne samo potaknuti na razmišljanje o muci, nego vjerojatno i dublje razumijevanje drame spasenja i veličine Božje ljubavi i opraštanja. Ne radi se o tome što su ljudi učinili Bogu, nego što je Bog podnio za čovjeka”.

Upravo zbog nasilnih scena, film “Muka Kristova” kritizirala je Njemačka biskupska konferencija. Kardinal Karl Lehmann smatra da drastično realistično prikazivanje muke i smrti, skraćuje cjelovitu spasenjsku poruku što može zbuniti one koji su slabo upoznati s Evanđeljem. Sličnu su ocjenu dali i evangelički biskupi u Njemačkoj, dok su evangeličke i protestantske Crkve u SAD-u film prihvatile vrlo pozitivno te ga preporučile za gledanje, kako piše “Christianity Today”, svojim vjernicima.

Nadbiskup New Yorka kardinal Edward Egan također je pozvao vjernike u svojoj nadbiskupiji da pogledaju film “Muka Kristova”. Kardinal je film posebno preporučio pripravnicima za kršćanstvo koji će sakramente kršćanske inicijacije primiti u uskrsnoj noći, objavila je američka katolička agencija CNS.

Poljski katolički tjednik “Gošć Niedzielny” objavio je prigodnu knjižicu i CD o filmu “Muka Kristova”. Ta je knjižica dijeljena zajedno s tjednikom koji ima nakladu od 25 tisuća primjeraka, a distributer filma tiskao je plakate koji su podijeljeni svim poljskim župama. Također je načinjen i prigodni katehetski materijal za rad s učenicima viših razreda osnovnih škola, učenicima srednjih škola i studentima na temelju viđenog filma.

O filmu se izuzetno pozitivno izrazio i Peter Malone, predsjednik SIGNISA – Katoličke udruge za film, radio i televiziju, koja je podupirana i priznata od Svete Stolice. Malone je odbacio navode o antisemitizmu Gibsonova filma, navodeći kako su se i brojni židovski mislioci, među kojima i Michael Medvedev, pozitivno izrazili o filmu. Predsjednik SIGNIS-a smatra kako će vjerojatno neki teolozi kojima nije blizak filmski izričaj i tehnika kritizirati film i prosuđivati ga kao da se radi o “pravome” Evanđelju, upozoravajući da je nešto krivo shvaćeno ili ispušteno. “Treba ponoviti kako se radi o filmu koji prikazuje jedno viđenje Evanđelja bez pretenzija da bude Evanđelje samo”, napisao je Malone, dodajući kako film nudi vjerodostojnoga i prirodnog Isusa čije su tjelesne i duhovne patnje stvarne. “Za one koji vjeruju, film predstavlja izazov, jer je teže vidjeti bol i patnju nego čitati o njoj, ali i zadovoljstvo viđenja poznatih evanđeoskih tekstova na drukčiji način”, zaključio je Malone. (ika-sp)