Proces europskog ujedinjenja bit će završen tek kada uključi sve narode kontinenta, istaknuo je u razgovoru za mjesečnik njemačkoga ogranka Pokreta fokolara Novi grad (Neue Stadt 3/2004) zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Kardinal Bozanić ukratko je predstavio događanja u Hrvatskoj nakon oslobođenja od komunističke vlasti i stjecanja nezavisnosti, opisujući prijelaz društva na tržišno gospodarstvo i demokratska i pluralistička načela. Istaknuo je kako su promjene posljednjih petnaest godina i Crkvu suočile s novim izazovima. U komunizmu su uloge bile “jasno podijeljene” i Crkva je unatoč suženim mogućnostima djelovanja smatrana jedinom institucijom koju komunistička partija nije nadzirala te je kao svojevrsna neslužbena oporba režimu stekla veliko poštovanje u narodu, ne samo kod vjernika već svih koji su težili demokratskom razvoju. S demokracijom je, pak, kao i u ostalim zemljama Europe, započeo proces sekularizacije. U suočavanju s novim stanjem Crkva ima dvostruku zadaću, istaknuo je kardinal Bozanić. S jedne strane pomoći ljudima u dobu velikih i brzih promjena, ponuditi im prostor zajedništva, u kojemu će pronaći sigurnost i istodobno se moći otvoriti novome. S druge je strane Crkva u Hrvatskoj pozvana na novu evangelizaciju. Jer, pojasnio je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, premda se 87% hrvatskog stanovništva izjasnilo katolicima, evangelizacija se ne iscrpljuje u sakramentu krštenja. Evangelizacija znači osobni i život zajednice trajno iznova uređivati na temelju evanđelja, ona je dakle doživotna zadaća, pred kojom se upravo u doba promjena postavljaju veliki izazovi.
Kardinal Bozanić osobito je istaknuo pripadnost Hrvatske Srednjoj Europi, njezinu povijest do 20. stoljeća, koja je različita od one Jugoistočne Europe. Među narodima koji su se u 20. stoljeću našli povezani u jugoslavenskoj državi nastale su napetosti i sukobi. U složenoj današnjoj situaciji Jugoistočne Europe, u kojoj na relativno malom području žive brojni različiti narodi, uljudbe i religije, Crkva smatra pomirenje svojom osobitom zadaćom, i želi pridonijeti da se među državama proizašlima iz nekadašnje Jugoslavije razvije odnos prožet europskim vrednotama, istaknuo je kardinal Bozanić.
Zagrebački nadbiskup ocijenio je kako unatoč teškim ratnim iskustvima, osobito na područjima gdje su se vodile žestoke borbe, postoji velika otvorenost pomirenju. Kao primjer je naveo treći pohod pape Ivana Pavla II. kada su vjernici okupljeni na slavlju u Osijeku najvećim pljeskom cijeloga apostolskog pohoda popratili Papin pozdrav biskupima Srpske pravoslavne crkve. Kardinal je zatim istaknuo kako su odnosi Katoličke crkve i SPC-a zapravo uvijek bili dobri, te kako ih ni posljednji rat zapravo niti u jednom trenutku nije prekinuo. Poneki su političari u nekim trenucima zloporabili religiju, poneki su se vjerski poglavari u nekim trenucima ponijeli ili istupali na način koji nije u skladu s kršćanskom porukom, ali odnosi dviju Crkava su se održali – dapače, u tijeku rata katolički i pravoslavni biskupi susretali su se češće nego inače, napomenuo je kardinal.

Osvrnuvši se na pitanje ujedinjenja Europe, zagrebački kardinal istaknuo je kako će taj proces biti dovršen tek kada svi narodi kontinenta budu uključeni. U tom se smislu Europska unija mora postati još europskija, istaknuo je kardinal Papine riječi. Dosadašnji je razvoj ocijenio je pozitivnim znakom na tome putu. Među nedostacima toga procesa kardinal je napomenuo kako je Europa ponekad u opasnosti postavljanja preuskih granica, kada se raspravlja koje bi joj zemlje pripadale, a koje ne. Kardinal se zalaže da se Europa prepozna kao cjelina, jer sudjelovanjem svih ima znatno više mogućnosti, nego svođenjem samo na neke zemlje.
Na pitanje o opasnosti od gubitka identiteta, kardinal je odgovorio kako je Europska unija ujedinjenje naroda različitih kulturalnih korijena, mnogostrukost koja želi nastaniti zajedničku kuću, što će ove godine postati još izraženije. Stoga se nada da ćemo si svi u Europskoj uniji međusobno pomoći ne samo sačuvati identitet već i obogatiti jedni druge. Hrvatska, premda mala zemlja, tome može pridonijeti svojom otvorenošću, koja je za nju karakteristična, možda i stoga što je prožeta srednjoeuropskom i mediteranskom kulturom, smatra kardinal Bozanić.

Kardinal je posebno govorio o odgovornosti Starog kontinenta u svijetu. Upozorio je kako se u Europi mnogo govori o Europi, uslijed čega se ne smijemo zatvoriti u sebe. Europa, kao naravno i Crkva, mora biti pozorna i na druge, osobito one kojima je potrebna pomoć. Stoga su u Vijeću europskih biskupskih konferencija (CCEE), kojega je kardinal Bozanić potpredsjednik, odlučili u studenome prirediti simpozij europskih i afričkih biskupa, a prije godinu dana u Kolumbiji je održan susret s Vijećem biskupskih konferencija Latinske Amerike (CELAM). (ika-sd)