Vinkovci, (IKA) – Biskupijski pastoralni centar – Ured za pastoral kulture, u suradnji s Gradskim muzejom iz Vinkovaca, priredio je 28. veljače cjelodnevni seminar za animatore župnih skupina kršćanske kulture duha i voditelje mjesnih KUD-ova pod naslovom “Korizma u tradicijskoj baštini Slavonije, Baranje i Srijema”. Seminar je upriličen u vinkovačkome Gradskom muzeju – u prostoru stalnoga etnološkoga postava, a sudjelovalo je 120 sudionika. Nakon molitve, pozdravne su riječi uputili voditelj Ureda za suradnju s KUD-ovima pri Odjelu BPC za pastoral kulture Vladimir Delić, župnik i tovarnički dekan, ravnatelj Gradskoga muzeja u Vinkovcima Stjepan Jozić i mons. Tadija Pranjić, župnik i vinkovački dekan. “Korizmeno vrijeme: teološko-liturgijski vid”, bila je tema izlaganja maestra Vinka Sitarića, voditelja Biskupijskoga ureda za crkvenu glazbu. Govorio je o teološkim vidovima korizme, koja je u svojim počecima imala više sastavnica. Prvi su se kršćani brinuli za duhovni napredak svih vjernika. Oni su, naime, prvi shvatili da svi trebaju preispitati svoj život. Post je shvaćen kao molitva tijela. Imali su jasnu ideju da onoga čega se jedan dan odreknu – to daruju drugima. Prvi su kršćani također unapređivali međusobne kršćanske odnose i uspostavljali bratsku ljubav čineći dobra djela. Prvi su kršćani korizmu gledali praktično. Korizmene sastavnice su i izrazito pokornički duh i obnavljanje krsnih obećanja. Izlagatelj je kratko govorio i o glazbenoj dimenziji korizme – o bogatstvu pučkih korizmenih popijevki koje se dijele u dvije skupine: popijevke pokorničkoga karaktera i popijevke o muci Gospodnjoj. Voditelj Ureda za suradnju s KUD-ovima vlč. Delić govorio je o korizmi u Šokadiji nekada i danas, rekavši kako postoje razlike te je o tome teško govoriti. Primjerice, danas je uvriježeno da je katolik onaj koji u tijeku korizme ide u ribarnicu, te da u posljednjih dvanaest godina oni koji se smatraju katolicima “puno toga kroje”. “Slušamo danas čega se sve ljudi odriču. No, ukoliko nema ljubavi prema bližnjemu i ne činimo dobra djela – nema pokore”, rekao je. Nekad je u tim krajevima u korizmi bio post od hrane i primjerice post od odijevanja – bez nakita i vrlo skroman. Nije bilo ni zabava, večernjih izlazaka, proslava rođendana i svatova. Ozbiljnost korizme očitovala se na izvanjski način što danas nije slučaj. Šokadija ima bogatu tradiciju u korizmi i te običaje treba istražiti. Sudionike je vlč. Delić potaknuo na oživljavanje običaja koji se mogu izvesti na sceni i tim povodom im ukazao na suradnju sa župnicima. Etnologinja i muzejska savjetnica u Gradskom muzeju u Vinkovcima mr. Ljubica Gligorević izlagala je na temu “Korizma u šokačkoj tradicijskoj baštini”. Seminariste je ukratko upoznala sa stalnim etnološkim postavom, koji je otvoren prije dvije i pol godine u povodu 55. obljetnice vinkovačkoga Gradskoga muzeja, koji je smješten u kasno baroknoj zgradi s kraja 18. stoljeća. Skupnih posjeta je do danas u stalnome etnološkom postavu bilo više od 15.000, a u tom je prostoru priređeno više od trideset raznih događaja. Navela je primjer kako su prije mnogi kršćani u korizmi postili srijedom, petkom i subotom o kruhu i vodi. Potom, kako su se primjerice u Vinkovcima, a prema rukopisu Ivana Vučevca Vinkovčanina, djevojke subotama i nedjeljama u korizmi okupljale oko kapelica u različitim dijelovima grada i pjevale Gospin plač i muku Isusovu. Tada su dolazili i momci, te su uz kokice, posne kolačiće igrali i određene igre. Predavačica je također istaknula kako se posveta hrane također može izvesti na sceni. Sudionicima se obratio i Mata Ferinac, predsjednik KUD-a “Matija Gubec” iz Ilače, najavivši molitveno-scenski prikaz križnoga puta – muke Isusa Krista, koji će biti upriličen u Ilači 3. travnja. Dipl. etnolog i član ansambla Lado iz Zagreba Janko Ivaniš govorio je o korizmi i tradiciji baranjskih Šokaca. Posljednje izlaganje na seminaru imala je mr. Miroslava Hadžihuseinović-Valašek, etnomuzikologinja iz Zagreba i suradnica Hrvatskoga radija, na temu “Korizmene popijevke Šokaca u Slavoniji, Baranji i Srijemu”. Istaknula je kako je baština bila jedina spona prognanicima iz Domovinskoga rata, jer su oni preko svojih crkvenih pučkih pjesama imali vezu sa svojim mjestom iz kojega su protjerani. Mr. Hadžihuseinović-Valašek već deset godina snima crkvenu pučku glazbu, a dio tih zapisa imali su prigodu poslušati sudionici seminara kao i vidjeti dijelove reportaže Vinkovačke televizije “Običaji Pepelnice u Antinu”. Predavačica je predložila da Đakovačka i Srijemska biskupija objavi brošuru notnih zapisa crkvenih pjesama.
U drugom dijelu seminara sudjelovao je i đakovački i srijemski pomoćni biskup Đuro Hranić, rekavši okupljenima da biskupi i svećenici nastoje poduprijeti njihov rad zato što su vjera i kultura nerazdruživo povezane. “Postojala bi opasnost kad bi se kulturna, tradicijska baština odvojila od crkvenoga života. Smatramo da povezivanje vjerničkoga, kršćanskoga života, liturgije sa životom KUD-ova služi obostranom obogaćenju i rastu, jer kultura je izričaj, ali istodobno kultura i oblikuje vlastiti identitet. Osobito u Slavoniji smatramo da ono što vi njegujete to i oblikuje naš nacionalni, kulturni i vjernički identitet. Stoga sam zahvalan na vašem trudu i nastojanju koje ulažete kako biste u svojim mjestima očuvali u radu u vašim KUD-ovima tu kulturnu tradiciju i baštinu našega naroda. Svjestan sam toga da je čitavo društvo zahvatila letargija i pitate se zar moram uvijek sve ja. Mi sve to znamo, ali vas vidimo kao cvijeće u našem narodu zbog toga što u takvome stanju duha našega naroda ne dopuštate da se prepustimo toj bezvoljnosti, nego ste kreativni”, poručio je biskup. Sudionici seminara pozvani su u Slavonski Brod u svibnju, kada će u sklopu programa 40. Brodskoga kola u župi Gospe Brze Pomoći biti priređeno pučko pjevanje crkvenih pjesama. Seminar su starinskim pjevanjem korizmenih pjesama uveličale članice pjevačke skupine “Snaše” iz Klakara odjevene u korizmene nošnje.