Rijeka, (IKA) – Profesor moralne teologije na Teologiji u Rijeci dr. Josip Grbac održao je 17. veljače, na poticaj pastoralnog vijeća župe Gospe Lurdske u Rijeci, predavanje na temu “Vjernik između autoriteta i savjesti”. Dr. Grbac je u uvodnom dijelu istaknuo kako je početak ovog milenija obilježen upravo tom temom. “Događanja u društvu i politici svakodnevno nam daju primjere moralnog relativizma. Savjest je postala gotovo mitski pojam, pod njenom je zaštitom sve postalo dopušteno. Očita je kriza savjesti koja proistječe iz činjenice da ljudi zapravo ne znaju što je to i koja je njena funkcija”, ustvrdio je predavač. Upozorio je, također, kako je u današnjem društvu prisutna i kriza autoriteta. Naime, ne postoji više institucija koje se može autoritativno nametnuti kao normativ savjesti. Zbog toga su i autoritativni stavovi Crkve izloženi brojnim kritikama.
Upozoreno je na nemogućnost da se život normira i predvide sve situacije, stoga savjest ostaje kao vrhovni kriterij moralnosti čina. “Savjest kao takva je obvezatna instanca. Odgovara jedino Bogu i niti jedna institucija, autoritet ne mogu ju zamijeniti”, pojasnio je predavač. Dr. Grbac zatim je tumačio ulogu autoriteta u formiranju savjesti. Istaknuo je da se savjest mora ravnati prema određenim objektivnim kriterijima kako se ne bi zastranilo u subjektivizam i egoizam. Ti su kriteriji utemeljeni u 10 Božjih zapovjedi, a oni su zapravo naravni zakon koji obvezuje svakog čovjeka. Prema tome, savjest se ne može protiviti naravnom zakonu. Pored toga, moralno djelovanje i glas savjesti, koji jest osoban, imaju uvijek i društvenu dimenziju te ona utječe na kriterije odlučivanja. “U današnjem pluralističkom društvu religija je ta koja mora preuzeti dužnost odgoja pojedinačnih savjesti. Društveni trenutak nalaže autoritativni nastup Crkve, a vjernici su pozvani taj stav prihvatiti i ponašati se sukladno normama koje je Učiteljstvo postavilo”, zaključio je dr. Grbac.