700. obljetnica dolaska biskupa Kažotića na sjedište zagrebačkih biskupa
Zagreb (IKA )
Svečanu Večernju i euharistijsko slavlje predvodio je kardinal Bozanić, a propovijedao je biskup Košić
Zagreb, (IKA) – 700. obljetnica dolaska biskupa Augustina Kažotića, hrvatskog blaženika, na sjedište zagrebačkih biskupa svečano je 13. veljače proslavljena u zagrebačkoj katedrali svečanom večernjom i euharistijskim slavljem koje je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić zajedno s pomoćnim biskupima Josipom Mrzljakom i Vladom Košićem, kanonicima i prebendarima, te tridesetak svećenika.
Slavlje je započelo Službom svjetla ispred kapelice hrvatskih svetaca i blaženika, koja se nalazi pri izlazu iz katedrale, gdje je pročitana i Bula pape Benedikta XI. o imenovanju Augustina Kažotića zagrebačkim biskupom. Potom je činom krsnog spomena započela molitva svečane Večernje, koja je nastavljena slavljem Euharistije. Propovijedao je biskup Košić, koji je rekao kako je bl. Augustin Kažotić bio veliki predsjedatelj zagrebačke Crkve. “Prije dvije godine proslavili smo godinu bl. Augustina Kažotića zbog spomena 300. obljetnice njegova proglašenja blaženim, a danas slavimo 700. obljetnicu njegova dolaska na sjedište zagrebačkih biskupa i time želimo zahvaliti Bogu što je baš našoj Crkvi darovao toga svetog pastira”, istaknuo je biskup Košić, dodavši kako je 9. prosinca 1303. papa Benedikt XI. imenovao dominikanca Augustina Kažotića zagrebačkim biskupom, koji službu pastira zagrebačke Crkve obavlja skoro 19 godina, a potom postaje biskupom u Luceri, gdje obnaša službu pastira sve do svoje smrti 1323. “Bl. Augustin Kažotić je po tome što je imao hrabro i veliko srce i što je bio velik radnik ostavio dubok trag u našoj Crkvi. Njegova se hrabrost nije očitovala samo u odnosu na nepravednoga kralja kojemu se odlučno suprotstavio, nego je njegova hrabrost bila vidljiva i u poduzimanju unutar crkvenih reformi, u socijalnoj osjetljivosti, u promicanju prosvjete, u teološkim raspravama protiv praznovjerja i u odnosu kršćana prema materijalnim dobrima. Kako su se neki redovi i razni plemići međusobno sporili, Augustin Kažotić bio je pravedni sudac i veliki pomiritelj te je znao mudro donositi pravu vijest. Na taj način je stekao ugled mudroga mirotvorca i borca za pravdu”, rekao je biskup Košić istaknuvši kako je Kažotić održao dvije sinode te da je obnovio bogoslužje “Zagrebačkim obrednikom”. “Augustin je organizirao i katedralnu školu u kojoj se posebno brinuo da bi siromašni učenici mogli stjecati znanje pa ih je oslobađao od školarine, a samo je imućne vezao plaćanjem pune školarine. Augustin je iz svoga blaga srca pronosio dobro i prema Isusovim riječima zaslužuje da ga zovemo dobrim čovjekom”, kazao je biskup Košić, pozivajući na štovanje bl. Augustina Kažotića, istaknuvši njegovu borbu protiv krivovjerja i praznovjerja.
Nakon pričesti izmoljena je molitva za zagovor bl. Augustina Kažotića. Slavlje je svojim pjevanjem obogatio katedralni muški zbor.