Komentar novog broja katoličkog tjednika Glas Koncila (11. siječnja) osvrće se na snažnu medijsku kampanju usmjerenu protiv promijenjenog Zakona o trgovini te napominje da su gotovo svi protivnici odredaba toga zakona više ili manje grubo napali i Katoličku crkvu u Hrvatskoj. U redakcijskom komentaru naslovljenom “Tko se stvarno zauzima za dobro ljudi?” ističe se kako je medijska kampanja, za koju je, kako se navodi, “teško vjerovati da je samo osobni stav novinara”, bila usmjerena na odgađanje stupanja na snagu promijenjenog Zakona o trgovini te su “bez ikakve kritičnosti prenošene bezočne prijetnje vodećih ljudi velikih stranih trgovačkih lanaca da će otpuštati radnike te objavljivane novinarske konstrukcije s ciljem otvorenog pritiska na bivšu i sadašnju vlast”. Podsjećajući kako je kolumnistica Novoga lista, u kolumni “Farizeji i radnici” prenijela tvrdnje iz velikih trgovinskih lanaca da se “otpuštanja ne mogu izbjeći, nekima će, navodno, možda i petina radnika biti višak”, komentator ukazuje da je stvarnost posve drukčija, te da se u trgovinama u Hrvatskoj godišnje ostvari toliko prekovremenih radnih sati da bi se moglo zaposliti još najmanje 12.000 radnika.

“Podatak o prekovremenim satima koje bi u redovitoj radnoj satnici odradilo najmanje 12.000 radnika pokazuje kolika je etička bezočnost vlasnika i vodstava velikih trgovinskih lanaca, ali također i koliki je razmjer poprimilo njihovo nepoštivanje postojećih hrvatskih zakona. Ako se tako u Hrvatskoj ponašaju ti poslovni ljudi iz inozemstva, dakle ljudi koji znaju što je zakon i poštuju ga u svojoj zemlji, onda je to strahoviti znak koliko podcjenjuju Hrvatsku i njezino zakonodavstvo i, a to je još gore, koliko se mi u Hrvatskoj dajemo podcjenjivati, od sindikata i inspekcijske službe do pravosudnih organa i cjelokupne javnosti”, ocjenjuje komentator Glasa Koncila. Upozoravajući kako kolumnistica Novoga lista u spomenutoj kolumni izričito proziva našu Crkvu za tobožnju bešćutnost prema problemima radništva, primjenjujući klasični postupak zamjena teza kao da je Crkva donosila odluke o privatizaciji, prijevremenom umirovljenju ili o promjenama Zakona o radu kojima se sve više smanjuju radnička prava, prava roditelja i slično, komentator ističe da se Crkva uvijek zauzima za cjelovitoga čovjeka, u svome više od stoljeća starom socijalnom nauku promiče dostojanstvo svakoga čovjeka koje uključuje i pravo na rad i na ostvarivanje uvjeta života koji su dostojni čovjeka kao, poslije Boga, najvrednijeg i najvažnijeg bića u čitavom kozmosu. Nije li očiti farizeizam kad se kolumnistica predstavlja tobožnjom zaštitnicom prava radništva, a stvarno promiče ideologiju liberalizma i interese velikih trgovačkih lanaca?, pita se komentator.

Podsjećajući da su neki od izrazitih ljevičara u kontekstu kritike tih zakonskih promjena o radu trgovina nedjeljom iznijeli i optužbu kako je Katolička crkva te izmjene zakona “ideologizirala, zahtijevajući zabranu rada nedjeljom zato što je ona Božji dan kad se ne smije raditi”, te da Crkva ima prevelik “ideološki” utjecaj na hrvatsko društvo, komentator napominje da oni pri tome zaboravljaju ili namjerno prešućuju da je inicijativa za zabranu rada trgovačkih lanaca nedjeljom pokrenuta isključivo kao građanska inicijativa, tj. inicijativa koju su pokrenuli subjekti civilnoga društva, u ovom slučaju Hrvatski Caritas i Institut za kulturu mira iz Splita, vođeni brigom za stvarna ljudska i građanska prava desetaka tisuća zaposlenih u trgovini koji – zbog vlasničke neutažive gladi za što većim profitom – nisu imali često ni plaćeni prekovremeni rad ni slobodni dan u tjednu. “Vodstvo naše Crkve poduprlo je tu građansku inicijativu koja je bez sumnje doprinos i poštivanju temeljnih ljudskih prava građana i demokratizaciji hrvatskoga društva. Za katolike je nedjelja doista dan Gospodnji i za njih ona donosi i određene vjerske obveze, kao što je sudjelovanje na nedjeljnoj euharistiji, ali tu vjersku obvezu naša Crkva nikada nije ni pomislila nametati, a kamoli da bi je pokušala nametati svim članovima hrvatskoga društva. Nedjelja kao neradni dan duga je europska kulturna i civilizacijska tradicija s kršćanskim korijenima koju poštuju sve zapadne demokracije, pa nije nikako jasno zašto bi je trebalo dovoditi u pitanje baš u Hrvatskoj koja također već po vjerskoj pripadnosti većine građana također pripada zapadnoeuropskoj civilizaciji”, ističe se u komentaru. (ika-kj)