Zagreb, (IKA) – Kršćanina vjerničke dužnosti ne obvezuju samo u odnosu na Boga, nego se protežu na brigu i solidarnost prema čovjeku. Kršćanin je kao vjernik pozvan uključiti se u oblikovanje društva. On na tom području ne nastupa u ime vjere ili u ime Crkve, nego kao građanin nošen evanđeoskim vrijednostima, rekao je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u razgovoru za blagdanski broj Jutarnjeg lista (24., 25. i 26. prosinca). Pri tome je kardinal ukazao da je u nas potrebno jačati odgovornost i samopouzdanje te razvijati poduzetničko ozračje, ne očekujući da će to doći samo po sebi ili po drugima. Podsjećajući da je naša zemlja u tranziciji iz komunističkog, odnosno socijalističkog društva u demokratsko društvo slobodnog tržišta, kardinal je rekao da je potrebno puno strpljenja da se stvarno dogodi promjena navika te izgradi novi mentalitet i obnovi društveni moral.
Na upit prevladava li malodušnost u hrvatskom društvu i među stanovništvom, kardinal je ocijenio da stanje malodušnosti ne prevladava u cjelini među stanovništvom, ali da ono sve više zahvaća određene slojeve društva. Pri tome je upozorio da malodušnost postaje grijehom kada se jadikuje nad stanjem društva i svijeta, a istodobno se pasivno usvaja to stanje kao nepromjenjivo.
Komentirajući uzrok dugotrajne krize kroz koju prolazi hrvatsko društvo, kardinal je kazao da svako vrijeme ima svoje krize i izazove te da danas živimo u vremenu u kojem se sutrašnjicu prikazuje kao nešto tmurno i nesigurno, kao da je prisutna neka vrsta straha od budućnosti te se mnogi budućnosti više boje nego što je žele. Zabrinjavajuća pojava, upozorio je, jest unutarnja praznina koja razdire mnoge osobe, što je često povezano i s gubitkom vjere u smisao života. Nije li plod te egzistencijalne tjeskobe dramatično smanjivanje nataliteta u Hrvatskoj, zapitao je kardinal. Dodao je da smo posljednjih godina suočeni s pojavom nove kulture koja je uvelike pod utjecajem obavijesnih sredstava, čija se obilježja i sadržaji često protive kršćanskim vrijednostima i dostojanstvu ljudske osobe te da se promiče moralni relativizam koji je ukorijenjen u iskrivljenoj istini o čovjeku. Na pitanje kako u takvoj perspektivi promatrati odgoj mladih ljudi na kojima je budućnost ove zemlje, kardinal je odgovorio da nam trebaju novi oblici za angažman mladih, nova mjesta za njihova okupljanja, ali prije svega i ljudi koji će posvetiti svoje vrijeme mladima. Zadatak je roditelja, Crkve i društva izgradnja osobnosti mladih ljudi, osposobljavajući ih za odgovorne članove zajednice, dodao je.
U razgovoru za Jutarnji list kardinal se osvrnuo i na ekološku problematiku, istaknuvši da su kršćani osobito pozvani da se s drugim ljudima dobre volje na nov način založe za ispravnu upotrebu zemaljskih dobara. Podsjetio je da su biskupi sa sjednice Stalnog vijeća HBK uputili apel javnosti, ali i odgovornima u našoj državi zbog sve češće pojave neodgovornoga, pa i štetnog odnosa prema okolišu u nas. Istaknuo je da su naše osobito bogatstvo izvori pitke vode koja će biti sve traženija u budućnosti, ukazavši da je nerazborito ulaziti u projekt kada su rizici jako visoki. Mi jesmo zemlja u tranziciji, ali ne smijemo popustiti pritisku tvrtki razvijenijih zemalja, pa kada je riječ i o prihvaćanju otpada starih tehnologija, prokomentirao je. Upozorio je da je potrebno ponašati se odgovorno i prema deponijima vlastitih otpada, jer i oni već ozbiljno zagađuju naše gradove i naselja.
Osvrnuvši se na proslavu Srednjoeuropskoga katoličkog dana, kardinal je ocijenio da je za Hrvatsku to veoma važna inicijativa, dodavši da ako se Europu želi promatrati regionalno, tada Hrvatska po svojoj tradiciji, povijesti i kulturi ima mjesto u srednjoj Europi. Željeli bismo da i naši nositelji građanskih vlasti i političari zauzetije promiču tu poziciju Hrvatske, rekao je.
Osvrnuvši se na integracijske procese u Europi, kardinal je istaknuo da su u stvaranju novog lica europskoga kontinenta i kršćani pozvani dati svoj doprinos, to više što je povijest, civilizacija i kultura toga drevnog kontinenta obilježena životnim utjecajem Evanđelja. Dodao je da Europljani današnjice ne smiju zaboraviti svoje kršćanske korijene, jer bi to bila nepravda prema povijesti, te gubitak vlastitog pamćenja i naslijeđa. Crkva promiče zajedništvo u različitosti, zajedništvo koje će čuvati identitet vlastitog naroda i zemlje, stoga je u procesu integracije važno definirati nacionalne interese i glede toga postići visoki društveni i politički konsenzus, ustvrdio je kardinal.
Na pitanje jesu li političke stranke ispunile očekivanja biskupa koja su istaknuli u svome pismu sa zasjedanja u Hvaru, primjerice o svijesti stranačkog koaliranja nakon izborne pobjede, kardinal je odgovorio da će taj sud donijeti građani, dodavši da stranke svoj kredibilitet potvrđuju osobito onda kada znaju žrtvovati stranački interes u korist općeg dobra građana i države. Prema kardinalovoj ocjeni, prošli izbori pokazali su vidljivi demokratski napredak našega društva kako u predizborno vrijeme, tako i u dane izbora.
Na upit kako komentira tvrdnje da su biskupi kroz svoje pismo “prevagnuli” na stranu HDZ-a i tako na svoj način pridonijeli izbornoj pobjedi, kardinal je odgovorio da tko god pozorno i objektivno čita biskupsko pismo, ne nalazi argumente za takvu tvrdnju, prokomentiravši da je pismo nadstranačko, ali i konkretno, ono govori o načelima, promovira evanđeoske vrijednosti i poziva vjernike da ne zataje svoje vjerničko uvjerenje.
Na pitanje kako gleda na ustavnu tužbu velikih trgovačkih lanaca zbog zabrane rada trgovina nedjeljom, kardinal je prokomentirao da oni pokušavaju isprobati koliko je moguće postići, dodavši da mnogi strani trgovački lanci koji se bune u domicilnoj zemlji ne rade nedjeljom, a kod nas traže posebne uvjete. Ukazao je da je u tranzicijskim zemljama poseban problem pravni sustav, s komunističkom revolucijom nasilno je u tim zemljama uspostavljen socijalistički pravni sustav po sovjetskom modelu što je unijelo nered u pravni poredak koji još više ili manje osjećaju sve zemlje bivšeg komunističkog sustava. Obezvrijeđeno je vlasničko pravo pojedinaca kao i pravnih osoba, pravo je stavljeno u službu ideologije i postalo ovisno o politici. Stoga je, zaključio je kardinal, obnova pravnog poretka jedan od prioritetnih zadataka hrvatske vlasti. O tome ovisi naša unutarnja sigurnost, gospodarska stabilnost kao i ulazak u europske integracije, pojasnio je kardinal, dodavši da Hrvatska po svojoj tradiciji pripada pravnom poretku srednjoeuropskih zemalja i da treba norme za svoje zakone tražiti u toj tradiciji. Ako se u 80 posto europskih zemalja ne radi nedjeljom, zašto bi Hrvatska bila iznimka, zapitao je kardinal Bozanić.