Sarajevo, (IKA) – U franjevačkom samostanu sv. Ante na Bistriku u Sarajevu održan je 16. prosinca okrugli stol na temu “Božić u Bibliji i kršćanskoj teologiji”. O događaju Božića – rođenju Isusa Krista govorili su profesori Franjevačke teologije u Sarajevu dr. fra Anto Popović, dr. fra Mile Babić i dr. fra Luka Markešić, izvijestila je Franjevačka izvještajna agencija FIA. Nakon pozdrava gvardijana fra Ive Markovića, moderator okruglog stola dr. Markešić rekao je da je to dio šireg programa proslave Božića koji ove godine priređuju franjevci u Sarajevu. Dr. Popović govorio je o Božiću u Bibliji. Biblija u početku govori o Bogu kao stvoritelju, kasnije o Bogu kao uzdržavatelju i naposljetku o Bogu kao otkupitelju. Božić je povezan sa središnjim događajem – otkupljenjem, istaknuo je fra Anto. Kratko se osvrnuo i na franjevačku teologiju, kazavši kako je sv. Franjo na različite načine pokušavao predočiti rođenje Isusovo. To je uvijek povezivao s križem. Povezivanje rađanja novoga života s dovršetkom duboko je biblijsko. Fra Anto se na kraju osvrnuo na Isusovo rodoslovlje, kazavši kako ima duboko teološko-spasenjsko značenje za cijeli svijet i za svakog čovjeka. Rodoslovlje pokazuje da je Isus potomak prvog čovjeka i da je svaki čovjek stvoren na sliku Božju.

Dr. Babić govorio je o Isusovu rođenju u kristologiji. U učenju crkvenih otaca kristologija ističe da Isusovim rođenjem započinje novo doba, novo stvaranje svijeta. Suvremena kristologija to tumači na sasvim drukčiji način. Današnja kristologija ističe da je Isus prema Novom zavjetu radikalno drugi, jer se ovaj svijet odrekao Isusa na najradikalniji način, osudio ga je na tada najsramotniju smrt: vješanje na križu. To odbacivanje Isusa započinje rođenjem u štali, a vrhunac dostiže smrću na križu. Današnji kristolozi govore o Isusu kao eshatološkom proroku. Nazivaju eshatološkim događajem ono što se dogodilo u Isusu, događajem o kojemu ovisi spasenje čovjeka pojedinca, cijelog čovječanstva i cijele stvarnosti. Poruka Božića, istaknuo je fra Mile, prevedena na svakodnevni jezik glasi ovako: Od našega zla mogu nas spasiti samo oni koji su potpuno čisti od zla. Bog je potpuno svet, potpuno čist od zla. Isus je bio sjedinjen s Bogom i bio je čist od zla. On je bio prvi koji nije činio zlo, koji je činio samo dobro: i dobrima i zlima. Zla se ne može istjerati zlom, nego samo dobrom.

Dr. Markešić govorio je o slavljenju rođenja Isusova od početka u Crkvi. Pritom je istaknuo da se u slavljenju Božića čuva sjećanje na samo rođenje Isusa kao povijesnu činjenicu, kojom se ukazuje kako je kršćanstvo religija koja ima svoj temelj u historijskoj osobi i njegovim djelima, a ne samo u nekoj ideji ili mitu. To se obavlja u posebnim molitvenim oblicima, odnosno liturgiji Crkve, gdje kršćani zahvaljuju Bogu i slave ga, te mole njegovu pomoć za oslobađanje od zla u svijetu, ne samo od grijeha i smrti, nego i drugih zemaljskih ropstava kao što je zlo nepravde, mržnje i neprijateljstva, koje uzrokuje velika stradanja, poniženja i uništavanja ljudi i njihovih dobara.

Potom se kršćani potiču na svoje poslanje u svijetu što se sastoji u navješćivanju Boga koji se objavio u Isusu kao “Bog koji spašava-oslobađa”, kako je anđeo navijestio Mariji i Josipu, te nasljedovanje Isusa kao “čovjeka za drugoga” u potpunom predanju i ljubavi. Zato je Božić, sa svim svojim ostalim blagdanima, osobito Bogojavljenjem i Svijećnicom, izvor radosti i poruka mira svim ljudima, kao što su anđeli pjevali: “Slava Bogu na visini, a mir ljudima dobre volje”.