Split, (IKA) – Drugoga dana međunarodnog znanstvenoga skupa “Govor na gori (Mt 5-7) ezgegetsko – teološka obrada”, koji je u Splitu priredio Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu sa svojom katedrom za Novi zavjet, pet predavača razradili su 13. prosinca teme koje izranjaju iz Matejeva ulomka o Isusovoj propovijedi na Gori.
Prvo predavanje iznio je Mato Zovkić na temu “Zlatno pravilo u kanonskim evanđeljima”. Zlatno pravilo “Kako želite da ljudi vama čine, tako činite i vi njima” čini etiku Kraljevstva Božjeg. To je moralni ideal koji ide dalje od razumskih normi, na kojeg Isus ne prisiljava, nego ga nudi. Zlatno pravilo u suvremenom društvu ne nalazi odjeka ukoliko je uokvireno u kodeks već ukoliko je stavljeno u etičku ili moralnu instancu. Time ovo pravilo čini sažetak Govora na gori i ujedno povezuje s glavnom zapovijedi ljubavi prema Bogu i bližnjemu.
Iz Govora na gori proizlazi i socijalna i politička dimenzija koju je u radnom naslovu “Govor na gori i politika” obradio Luka Marjanović. Govor na gori uvijek upućuje na temeljna prava čovjeka i na spoznaju siromašnih i bogatih ljudi, on uvijek osluškuje znakove vremena i predstavlja put prema Kraljevstvu Božjem. Govorom na gori moguće je stvoriti državu koja će biti ljudskija i čovječnija, ali ne možemo stvoriti nebo. Isto tako je sigurno kako se Govorom na gori ne može vladati, ali na isti način se bez Govora na gori ne može.
Franjevačku percepciju Govora na gori iznio je Ante Čovo na temu “Govor na gori u spisima sv. Franje”, pri čemu je istaknuo Franjinu navezanost na “miomirisne riječi Gospodnje” koje su uvelike povezane s Euharistijom. Govor na gori Franjo je utjelovio u svom življenu i djelovanju gdje su značajna četiri elementa koja mu sačinjavaju okosnicu života: traženje Kraljevstva Božjeg i pravednosti, blaženstvo malenosti, uzajamna ljubav i paradigma kako su svi braća i sestre. Sv. Franju uokviruju kreposti strpljivosti i poniznosti, a predavač je istaknuo kako je proučavajući njegov život uočio ne samo devet blaženstava, već sedamnaest njih!
U drugom dijelu predavanja Anđelko Domazet je iznio priopćenje Martina Luthera Kinga “Politička upotrebljivost Isusove filozofije nenasilja”. Govoreći o Kingu, Domazet je istaknuo njegovu važnost u učenju nenasilja vlastitim životom. Nasilnost pripada temeljnom ustrojstvu čovjeka, ali ono po prirodi nije dato ljudima te se čovjek može učiti nenasilju. Kristov se govor uočava u zagovoru nenasilja koje se očitovalo u aktivnom protivljenju zlu, u cilju kojega je uvijek težio popravljanju i izmirenju, spremnosti da se podnese poniženje i unutarnjoj suverenosti.
Dušan Moro izložio je temu “Govor na gori i ekumenizam: Ekumenizam i nove inicijative”. “Cilj i konačno usmjerenje svega ekumenskog djelovanja jest postizanje jedinstva Kristovih učenika na slavu Božju”, napomenuo je Moro, iznoseći priopćenje o ekumenizmu u prizmi Govora na gori. Najnovije inicijative i pokušaji da se cjelokupna javnost, a osobito članovi pojedinih Crkava i crkvenih zajednica, pa čak i predstavnici svih drugih religija, sve više senzibiliraju za goruće probleme cijelog čovječanstva, pokazujući da su služenje i rad oko općeg dobra i za opće dobro sviju, jedna je od bitnih dimenzija kršćanskog života, djelovanja i svjedočenja.
Nakon rasprave na izložene teme, dekan KBF-a Marijan Vugdelija zahvalio se svim predavačima i svoj publici na aktivnom sudjelovanju te najavio Zbornik koji će sadržavati radove toga međunarodnog simpozija.