Zagreb, (IKA) – Stalno vijeće Hrvatske biskupske konferencije sa sjednice 10. prosinca u Zagrebu uputilo je Izjavu za javnost o nekim aktualnim ekološkim pitanjima u Hrvatskoj. Biskupi ističu kako je nezagađen okoliš ona stvarnost koju Biblija prepoznaje kao izvorni Božji dar čovjeku, a vizija rajskoga stanja svoje temelje vidi u skladnome odnosu Boga i čovjeka te čovjeka i stvorenoga svijeta. Tumače, nadalje, kako je to prvotno stanje narušio grijeh koji je unio nered ne samo u čovjeka već i u sve stvoreno te se u tome očituje i pravi uzrok svake ekološke krize. Ona je, naime, posljedica “moralnoga nereda koji proizlazi iz čovjekova otpada od Boga”, i tako mi sve stvoreno dovodimo u stanje ropstva u kojem ono “stenje uzdišući i čeznući za spasenjem”. Budući da je Krist došao “ispuniti, popraviti i spasiti sve čovjekove odnose pa tako i njegov odnos s prirodom” Crkva je zalaganje za zdrav okoliš uvijek smatrala dijelom svoga integralnog evanđeoskog navještaja. Kao uzorni primjer takva stava Crkve biskupi ističu sv. Franju Asiškog.
U Izjavi se zatim konstatira kako se Hrvatska, uza sve povijesne nedaće uspjela “u velikoj europskoj obitelji naroda i država” očuvati kao “još uvijek zdrav i za čovjeka prijateljski prostor”. No, biskupi upozoravaju kako taj veliki dar i neprocjenjivo bogatstvo valja znati i htjeti očuvati i u današnjim okolnostima, “kako bismo ga mogli predati generacijama koje dolaze, ali i ponuditi svijetu koji sve više čezne za čistim zrakom, bistrom vodom i nezagađenom zemljom”.
Mogućnost proizvodnje zdrave hrane na zemlji nezagađenoj pesticidima, pitka voda i Jadransko more velika su hrvatska bogatstva i upravo su te prirodne ljepote i nezagađeni okoliš presudni čimbenik dolaska brojnih turista iz cijeloga svijeta, napominju biskupi. Stoga smatraju svojom dužnošću upozoriti na “sve češću pojavu neodgovornoga pa i štetnoga odnosa prema okolišu” kao i na neke konkretne projekte “koji mogu značiti opasnu prijetnju ekološkoj ravnoteži u našoj domovini”.

Biskupi s posebnom pozornošću prate javnu polemiku o mogućem transportu ruske nafte Jadranskim naftovodom do luke Omišalj i dalje preko Jadranskoga mora u svijet. Smatraju upitnim “pristupanje sporazumu o tom projektu prije izrade vjerodostojne studije utjecaja na okoliš koja bi valjano pokazala moguće rizike zagađivanja”, jer stručnjaci nalaze da zbog lošeg stanja naftovoda postoji velika opasnost zagađivanja područja s bogatim izvorima pitke vode u Gorskom kotaru. Biskupi ističu kako “realna mogućnost nesreće brodova za prijevoz nafte i ispuštanje balastnih voda dovodi u opasnost Jadransko more i turizam o kojem ovisi egzistencija mnogih hrvatskih obitelji” u poručuju da je govor o koristi projekta dvojben kad su rizici tako visoki. Također ih čudi da se o svemu tome ne želi čuti glas lokalnog stanovništva.

Članovi Stalnog vijeća posebno pozivaju znanstvenike da se u radu na projektima opasnima za okoliš vode odgovornošću za budućnost i pritom djeluju u okvirima zadanosti svoje struke, jer moguće materijalne koristi koje bi mogle imati njihove pozitivne studije za štetne projekte “mogle bi učiniti neprocjenjivu štetu, ne samo okolišu, već i čovjeku”.

Biskupi ističu kako “nitko nema pravo zatvarati oči pred teškim pitanjima koja su od dalekosežnog utjecaja na budućnost” i pozivaju sve odgovorne, od državnih do lokalnih vlasti kao i udruge zainteresiranih građana, da se ne ustežu od vlastite odgovornosti za opće dobro te učine ono što je nužno da bismo živjeli u zdravome okolišu, u domovini koju ćemo i u budućnosti s ponosom moći nazivati “Lijepa naša”.

Na redovitoj sjednici Stalnog vijeća održanoj u Tajništvu HBK pod predsjedanjem zagrebačkoga nadbiskupa predsjednika HBK kardinala Josipa Bozanića sudjelovali su i potpredsjednik HBK zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, gospićko-senjski biskup Mile Bogović i generalni tajnik HBK mons. Vjekoslav Huzjak.