Bruxelles, (IKA) – Europska unija suočava se s najtežim razdobljem svoje povijesti, rekao je talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi uoči susreta Europskoga vijeća 12. i 13. prosinca u Bruxellesu. Talijanski Predsjednik to je izjavio za Frankfurter Allegemeine Zeitung, istaknuvši kako Bruxelles sada ne bi smio promašiti, jer bi se posljedice osjećale dugi niz godina. Predsjednik Europskog vijeća Franco Frattini predao je konačni nacrt Ustava, istaknuvši kako Italija želi naći neko korisno rješenje. Predsjednik Europskog parlamenta Pat Cox, kazao je kako Europska unija mora privesti kraju pregovore. Njemački kancelar Gerhard Schroeder istaknuo je kako Ustav mora biti, što je više moguće, sličan tekstu Konvencije, s čime se slaže i Francuska. Finska izražava neke primjedbe o sustavu glasovanja, ali se ne slaže sa stajalištima Španjolske i Poljske, koja od predsjedništva zahtijeva kompromisnu formulu. Svi se slažu i s Coxom kako bi odgoda pitanja koja su ostala otvorena na prijašnjim susretima bio loš početak za Europsku uniju proširenu na dvadeset pet članova. No, glavno je pitanje sustav glasovanja u proširenoj Uniji. Prijedlog Konvencije predviđa većinu od 50% plus jednu državu, što obuhvaća 60% stanovništva. Španjolska i Poljska brane sustav glasovanja koji je proizašao na skupu održanom u Nici 2000. i koji Njemačkoj daje 29 glasova, a Španjolskoj i Poljskoj svakoj po 27, premda zbroj stanovnika tih dviju zemalja ne doseže broj stanovnika Njemačke. Frattini je najavio novi prijedlog koji predviđa jednog povjerenika za svaku zemlju članicu s pravom glasa za prijelazno razdoblje sve do 2014. godine. U posljednjem nacrtu budućega europskog Ustava, koji je talijansko predsjedništvo predalo članicama Europske unije, nema spomena kršćanskih korijena. Frattini je rekao kako će o tom pitanju izravno odlučiti predsjednici Vlada, a don Aldo Giordano, tajnik Vijeća europskih biskupskih konferencija, izjavio je o tom pitanju za Radio Vatikan kako je ovo sada prigoda da se zaključi poglavlje o Europi podijeljenoj zidom i baštinici drugoga svjetskog rata. “Ovo je sada mogućnost stvaranja Europe mira i veće solidarnosti. Ustav bi trebao potaknuti Europu građana, naroda i kultura, trebao bi od Europe napraviti dom za velike raznolikosti koje postoje na kulturnoj i jezičnoj razini. Neuspjeh sastanka u Bruxellesu pretvorit će se”, po mišljenju don Giordana, “u psihološku krizu”. Osjetljiva točka Europe je odsutnost u velikim planetarnim odlučivanjima. To se pokazalo u krizi u Iraku, iz koje je Europa izašla ranjena i podijeljena. To je pokazala i kriza na Bliskom istoku, u Svetoj zemlji, gdje mišljenje Europe nije moglo utjecati. Niti na europske krize, primjerice na Balkanu, Europa nije bila u stanju utjecati, rekao je don Giordano i dodao kako su Papa i biskupi očekivali da će u tekstu biti spomenuti kršćanski korijeni. Biskupi sada s velikim zanimanjem prate tekst 51. čl., jer taj dijelom osigurava pravni status koji na nacionalnoj razini imaju Crkve i redovničke zajednice, i ističe da europske ustanove žele otvoreni i redoviti dijalog. To je važna novost pod pravnim vidikom za Crkve. Osim toga, u Ustavnom sporazumu postoji i Povelja o temeljnim pravima Europske unije, koja govori o osiguranju slobode i slobode religija, zaključio je don Giordano.