Knjiga o vizitacijama u Pulskoj biskupiji
Zagreb
“U kraljevskim stranama i pod svetim Markom - Vizitacije u Pulskoj biskupiji na austrijskom i mletačkom području godine 1658. i 1659.“ predstavljena u Nadbiskupskome dječačkom sjemeništu u Zagrebu
Zagreb, (IKA) – Knjiga “U kraljevskim stranama i pod svetim Markom – Vizitacije u Pulskoj biskupiji na austrijskom i mletačkom području godine 1658. i 1659.”, koju je objavila izdavačka kuća Adamić zajedno s Riječkom nadbiskupijom i Porečko-pulskom biskupijom, predstavljena je 9. prosinca u Nadbiskupskome dječačkom sjemeništu u Zagrebu. Rukopis vizitacija čuva se u riječkoj katedrali Sv. Vida, a cjelovitije je poznat našoj javnosti od početka 1990. Od 1996. trajali su radovi na transkripciji rukopisa i prijevodu te dešifriranju brojnih kratica u tekstu. Tekst je transkribirala i prevela Rosalia Massaratto, a urednici knjige i pisci popratnih tekstova su dr. Nina Kudiš Burić i mr. Nenad Labus. Rukopis je opremljen bilješkama, koje su prevedene i na talijanski, tako da je cijela knjiga pripremljena dvojezično. Nakon oko 400 bilježaka slijede tekstovi, također dvojezično Mije Koradea o kanonskim vizitacijama, Labusa o političkim i inim prilikama u doba nastanka vizitacija te Kudiš Burić o vizitacijama kao značajnom izvoru za poznavanje spomeničke baštine Rijeke i istočnog dijela Istre. Riječki nadbiskup Ivan Devčić izrazio je radost da se i u Zagrebu može predstaviti taj značajni izdavački pothvat u koji je uloženo puno truda. Podsjetio je da je primjerak knjige predan na dar Svetom Ocu na Duhove, u lipnju ove godine u Rijeci. O značaju vizitacija u Pulskoj biskupiji za izučavanje povijesti s osvrtom na prostor i vrijeme u kojemu su one nastale, na predstavljanju je govorio akademik Petar Strčić. Profesor sa zadarskog Sveučilišta dr. Emil Hilje govorio je o crkvenim vizitacijama koje su vrlo važno vrelo povijesti, jer su cjelovite, dok ostala arhivska građa pruža te pojedinačne uvide u neka zbivanja. Na predstavljanju su bili nazočni i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, nadbiskupi zadarski Ivan Prenđa i splitsko-makarski Marin Barišić te đakovački i srijemski pomoćni biskup Đuro Hranić.