Dubrovnik, (IKA) – U svjetskim razmjerima jedinstven spomenik kulturne baštine, prigodnom svečanošću nakon devet godina sanacije otvorena je u ponedjeljak 8. prosinca samostanska knjižnica Male braće u Dubrovniku. Na svečanosti je nazočne pozdravio gvardijan dubrovačkog samostana Male braće fra Stipe Nosić, o povijesti te knjižnice govorio je provincijski vikar fra Jozo Sopta, a o njezinoj obnovi i povijesti dubrovačkog samostana Male braće govorio je nekadašnji gvardijan fra Mario Šikić te pročelnica dubrovačkih konzervatora Žana Bača. Nakon mnogih selidaba unutar samostanskog prostora, teško oštećena u bombardiranju povijesne jezgre grada, obnovljena stara knjižnica vraćena je u autentični prostor zapadnog krila samostana, što je, ne samo po ocjeni stručnjaka, najvažniji događaj za kulturu Dubrovnika u posljednjih deset godina.
Spomenički vrijedna knjižnica, koja se u samostanu Male braće nalazi sedam stoljeća, od 1309., kroz duga je stoljeća odolijevala stradavanjima u potresima, požarima te zubu vremena. Najteže razaranje doživjela je ipak bombardiranju grada 6. prosinca 1991., kada je samostan Male braće u samoj povijesnoj jezgri grada pogođen s 51 projektilom, a memorijalna biblioteka s tri izravna pogotka. Ta franjevačka riznica duha bila je prva moderna javna biblioteka u Dubrovniku do kraja 18. stoljeća, a prije teškog stradavanja biblioteka je raspolagala s impozantnim knjižnim fondom od više od 70 tisuća svezaka, bez periodika i arhivske građe. Po bogatstvu, raznolikosti te starini i vrijednosti knjiga, ubrajala se među najvrjednije knjižnice i ne samo u južnom dijelu Europe. Na njezinim se policama nalaze djela s područja teologije, filozofije, ljekarništva (ljekarna Male braće u Dubrovniku najstarija je u Europi), glazbe, raspolaže čak s 216 inkunabula, tisuću knjiga iz 16. stoljeća, 20 vrijednih koralnih djela, pergamenata iz 10. stoljeća, te prvim prijepisom Gundulićeva “Osmana” i prvim tiskom Marulićeve “Judite”. Obnovu biblioteke nakon rata poduprlo je Ministarstvo kulture RH, Razvojna banka vijeća Europe, matična franjevačka provincija sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru, također i mnoge donacije međunarodnih fondova, kako bi se spasio taj biser povijesnoga i kulturnog nasljeđa, svjedok da je Hrvatska, od sjevera do juga, uvijek bila nedjeljivi dio europske uljudbe i kulture. Po težini stradanja, World monument watch uvrstio je tu samostansku knjižnicu na listu stotinu najugroženijih svjetskih spomenika. Obnova samostanskog kompleksa s knjižnicom izvodila se pod stručnim nadzorom dubrovačkih konzervatora, a opsežan i graditeljski zahtjevan zahvat obuhvatio je 280 zidnih i stropnih sondiranja. U tijeku radova došlo je do vrijednih otkrića – romaničkih prozora i gotičkih monofora, koji upućuju da se na tom mjestu nalazila prvotna samostanska biblioteka.