Zagreb, (IKA) – Na kraju proslave Godine Janjeva, kojom se obilježava 700. obljetnica prvoga pisanog spomena te najstarije hrvatske dijaspore, u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu održan je 3. i 4. prosinca znanstveni simpozij. Simpozij je započeo nastupom mješovitog pjevačkog zbora Janjevo koji je izveo Hrvatsku himnu i himnu u povodu 700. obljetnice prvoga pisanog spomena Janjeva. U uvodnome pozdravu Pavao Palić, predsjednik Organizacijskog odbora proslave, istaknuo je kako su Janjevu potomci starih Dubrovčana te da je Janjevo prva Dubrovačka enklava, a time i najstarija hrvatska dijaspora. Kada se činilo da je Janjevo na rubu propasti, ono je ponovno čudom uskrsnulo, rekao je Palić te dodao kako je u dubrovačkim i vatikanskim arhivima pronađeno oko 22.000 pisanih dokumenata o Janjevu. Svoje pozdravno slovo, u ime pokrovitelja simpozija, uputio je i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dr. Ivo Padovan koji je istaknuo kako danas nema dvojbe da su Janjevci potomci starih Dubrovčana te je dodao kako su Janjevci u proteklom desetljeću većinom morali pobjeći te da se u Hrvatskoj danas nalazi nešto više od 300 janjevačkih obitelji. U ime generalnog pokrovitelja proslave 700. obljetnice prvog pisanog spomena Janjeva svima se obratio predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić, koji je istaknuo kako Janjevci ne bi opstali kao dio jednog naroda da među sobom nisu gajili vjerski život, zajedništvo, uzajamno pomaganje, demografsku svježinu, solidarnost, kulturno blago te duh rada i poduzetništva koji je Janjevcima pomogao da opstanu i prežive. Tomčić je svima zaželio uspješan rad i dobre plodove simpozija. Na kraju službenog otvaranja simpozija dr. Ivi Padovanu je uručena jubilarna plaketa Janjeva.
Predavanje “Uvod u povijest Janjeva” u sklopu simpozija održao je dr. Ive Mažuran, dr. Ivica Prlender govorio je o vezama Dubrovnika i Janjeva u srednjem vijeku, dr. Wolfgang Steininger predstavio je rudarski govor Sasa u Novom Brdu i Janjevu, mr. Slavko Slišković izlagao je o Rimokatoličkoj crkvi na jugoistoku Europe, dr. Juraj Kolarić govorio je o katolicima u Srbiji u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća, a dr. Stjepan Blažanović o Hrvatima u Bugarskoj. Dr. Stjepan Ćosić predstavio je Janjevo u doba nadbiskupa Matije Mazareka 1750-1808, prof. Rozina Palić Jelavić održao je predavanje o zvonu sa zvonika crkve Sv. Nikole u Janjevu iz 1368., dr. Mio Lončarić izlagao je o janjevačkom govoru, don Petar Palić predstavio je duhovnost među Janjevcima u 20. stoljeću, dr. Lazar Dodić prikazao je asimilaciju Hrvata na Kosovu, prof. Josip Forjan govorio je o etnografskoj baštini Janjevaca, a dr. Nikola Glasnović održao je predavanje “Sadašnjost i perspektiva opstanka Janjeva i drugih hrvatskih enklava na Kosovu”. U tijeku simpozija predstavljena je likovna mapa “Janjevo – sedam stoljeća”, rad Miroslava Šuteja.