Đakovo, (IKA) – Biskupijski pastoralni centar – Ured za socijalni nauk Crkve i društvena pitanja, čiji je biskupijski povjerenik dr. Vladimir Dugalić, pokrenuo je niz od desetak susljednih studijskih dana kroz tri godine o socijalnom nauku Crkve. Društveni nauk Crkve treba pripomoći u traženju odgovora na suvremena društvena pitanja te posebno poticati promjenu ili preobrazbu društvenih struktura koje se pokažu nedostatne i nepravedne te mudro vrednovati programe što su ih razradile sve snage na društvenome i kulturnom planu. Stoga je predviđeno da mlađi intelektualci, studenti, mlađi odrasli vjernici koji djeluju u javnome, kulturnom i društvenom životu te članovi katoličkih laičkih udruga na području Đakovačke i Srijemske biskupije, prođu jedan ciklus.
Prvi u nizu studijskih dana održan je 5. travnja na temu “Socijalni nauk Crkve u životu vjernika u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji”, a drugi 29. studenoga u prostorijama Teologije u Đakovu na temu “Socijalni nauk Crkve u životu suvremenih vjernika u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji”. Voditelj seminara bio je dr. Stjepan Baloban, v.d. pročelnika Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK. Pedesetak je sudionika, među kojima je bio i đakovački i srijemski biskup Marin Srakić i pomoćni biskup Đuro Hranić, pozdravio dr. Dugalić, profesor moralne teologije na Teologiji u Đakovu.
Pozdravnu je riječ uputio dijecezanski biskup, istaknuvši kako često vjernicima nije dovoljno poznato kakav stav trebaju zauzeti i kako se angažirati u društvu, stoga je potrebno poznavanje i proučavanje socijalnog nauka Crkve. Biskup se osvrnuo i na nedavni posjet Svetoga Oca Hrvatskoj, rekavši kako je dočekan pljeskom i ovacijama, a kad bismo uprli prstom i upitali što Papa govori i na što nas poziva na području “socijale”, sigurno bismo zastali, i taj pljesak ne bi bio gromoglasan.
U prijepodnevnom dijelu seminara prvo je predavanje na temu “Kršćanska motivacija za rad i dobrovoljnost” imao mr. Gordan Črpić, tajnik Centra za promicanje SNC-a HBK. Mr. Črpić upoznao je seminariste s vrlo značajnim problemom u Hrvatskoj – odnosom prema radu. Promišljanje je započeo prisutnim trendom – pomaku vrijednosti u smjeru individualnosti, procesu koji je nezaustavljiv. “Bitna razlika između individualizacije i personalizacije, posebice u kršćanskom smislu je ta da je čovjek biće relacije sa čovjekom i Bogom. Hrvatska je tradicijska zemlja, zemlja koja izlazi iz komunističkog sustava koji je imao specifični odnos prema radu, a u svijetu su se dogodile strukturalne promjene u sferi rada. Javljaju se nove potrebe i mi moramo biti spremni uključiti se u novonastalu situaciju, i osobito mi, kršćani, ne bi smjeli ostati po strani. Potrebno je otvaranje novih dodatnih procesa obrazovanja”, rekao je Črpić, istaknuvši kao ključni element razvoja hrvatskoga društva stvaranje pozitivne, intelektualne, duhovne atmosfere za promišljanje reforme obrazovanja. Govoreći o volontarijatu, mr. Črpić je rekao kako u Hrvatskoj postoji negativni pristup o poimanju volontarijata, što dijelom potječe iz komunističkoga doba, a dijelom uvozom volontarijata koji ne održava realno stanje u Hrvatskoj. Stoga je pozvao na promišljanje što bi to bio dobrovoljni rad, pojasnivši da bi volonter, bez da to utječe na njegove redovite zadatke, sustavno mogao odvojiti dva sata za rad koristan zajednici. Postoje četiri načina realizacije volonatrijata – kroz individualnu pomoć, udruge, volontersku godinu te kroz obitelji, rekao je Črpić.
“Socijalne potrebe i problemi Đakovačke i Srijemske biskupije” bila je tema izlaganja dr. Dugalića, koji je iznio pregled rađen za istraživanja Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske. Na samom je početku dr. Dugalić istaknuo da vjernici trebaju evanđelje svjedočiti u svakodnevnome životu i radu, jer to poslanje Crkva ne može zanemariti. Nastavio je kako je kroz sinodska promišljanja došlo do različitih mišljenja – od toga da je Crkva ispunila svoje poslanje do toga da nije. U biskupiji, kao i u cjelokupnom društvu ima pozitivnih kretanja, posebice oblik solidarnosti koji je bio u tijeku Domovinskog rata, zatim pokušaj razvijanja civilnoga društva, premda “mi u Slavoniji, usudio bih se reći, ostajemo na rubu države i mnoge stvari ne funkcioniraju. Poljoprivreda je podcijenjena, što dijelom koči naš gospodarski razvoj, a Papa je u Osijeku istaknuo kako posebno treba vrednovati rad poljoprivrednika, ratara, omogućiti razvoj te grane. Ima, dakle, i poteškoća i negativnih pojava. Uočava se i određena ideološka podijeljenost, kako u cijelome hrvatskom društvu, tako i ovdje u Slavoniji. Premda, posljednji izbori pokazuju da je Slavonija u većini bila za desni centar, a i naša istraživanja su pokazala da naši vjernici tradicionalno skloniji desnoj opciji u društvu. To je legitimno pravo, ali se moramo čuvati isključivosti i sprečavati ideološku podijeljenost. Predavač se zapitao: Gdje smo mi vjernici u svemu tome, te odgovorio kako se želi postići organizirano djelovanje vjernika laika. Prema istraživanjima za sinodu udruge su istaknule da se nalaze u povojima i da nisu spremne napraviti iskorak kako bi se legitimirale na tom području kao društveni čimbenik i da kao organizirana skupina mogu izaći u javnost. Dr. Dugalić je nabrojao i ostale oblike socijalnog djelovanja u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji, primjerice, uspostavlja se suradnja na području kulture i obrazovanja. Bolna točka uvijek su bila sredstva društvenog priopćavanja. Upitao je koliko kao vjernici osjećamo potrebu da budemo prisutni u medijima. Također je istaknuo kako dobar dio vjernika uopće nije upoznat s tematikom socijalnog nauka Crkve.
U drugom dijelu seminara predavanje je imao i dr. Baloban na temu “Solidarnost kao pretpostavka djelovanja u društvu i u Crkvi”. Na KBF-u je pokrenut znanstveni projekt Teološko fundiranje solidarnosti, rekao je dr. Baloban, dodajući kako se u modernom svijetu primjećuje pomanjkanje solidarnosti. Dr. Baloban je rekao kako je u životu u proteklom desetljeću u Hrvatskoj, posebice u tijeku rata i velike nezaposlenosti dobro funkcionirala obiteljska solidarnost, no hrvatska je obitelj na prekretnici, jer društvo ostavlja sve više obitelj po strani. “Što je potrebno učiniti kako bi istinska solidarnost zaživjela u hrvatskom društvu? Potrebna je prije svega svijest o općem dobru, nadvladavanje podložničkog mentaliteta, stvaranje socijalnosti društva, solidarnost u Crkvi, prakticiranje različitih oblika solidarnosti i solidarnost svećenika. redovnika, redovnica i vjernika laika”, rekao je dr. Baloban.
Posljednje predavanje imao je Mislav Stjepan Žebec, asistent na Hrvatskim studijima – studiju psihologije o temi “Konkretno planiranje i djelotvorni rad udruga”. Govorio je o tome što je sve potrebno za nastanak jedne neprofitne udruge građana kršćanskog svjetonazora, što je potrebno za njezino učinkovito djelovanje, koji su problemi i koje su mogućnosti da se iz tih problema izađe.
Rasprave su nakon predavanja bile popraćene raznim pitanjima sudionika te odgovorima predavača i biskupa Hranića. Moglo se čuti da je znanje apsolutna budućnost i da se u znanje treba bitno ulagati. Glede medija iznesen je i stav kako bi trebale postojati kršćanske novine i kako bi trebalo obrazovati teologe za rad u novinarstvu. U raspravi je jedan od predavača istaknuo da se više učini u školovanju ljudi koji rade u različitim udrugama: kroz dvogodišnji studij neprofitnog menadžmenta i socijalnog zagovaranja. Također se sugeriralo da se profesionalizira Ured za laike pri HBK.
U poslijepodnevnom programu seminar je nastavio rad u četiri skupine, a teme su bile “Vrijednost angažmana vjernika laika u društvu”, “Potreba za solidarnošću u rješavanju društvenih problema”, “Specifičnost društvenog poslanja laičkih udruga” i “Kršćanska motivacija za dobrovoljnost”.
Seminar je završio plenumom na kojemu su predstavnici skupina iznijeli svoje zaključke. Odlučeno je da se do sljedećega susreta, planiranog za ožujak 2004. godine, načini koordinacija katoličkih laičkih udruga kako bi se na temelju toga moglo osnovati vijeće pri Uredu za socijalni nauk Crkve i društvena pitanja. Zaključeno je također da se u službenom listu biskupije – Vjesniku Đakovačke i Srijemske biskupije, objave teme o katoličkim udrugama.