Misa zahvalnica u povodu završetka obnove tornja crkve Sv. Marije na Dolcu
Zagreb (IKA )
Neki u Europi danas ne žele priznati da je ona duboko opečaćena kršćanstvom, da se naš kontinent, njegova povijest i kultura ne mogu razumjeti bez kršćanstva, upozorio je kardinal Bozanić
Zagreb, (IKA) – Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u subotu 15. studenoga svečanu misu zahvalnicu za uspješnu obnovu tornja crkve Sv. Marije na zagrebačkome Dolcu. Na misi su suslavili generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije prelat Vladimir Stanković, domaći župnik mons. Danijel Labaš te više svećenika grada. Kardinal Bozanić govorio je u propovijedi o povezanosti vjere i kulture, koja se stalno očitovala kroz povijest našega naroda i Europe. Istaknuo je pri tome da se naša, hrvatska i europska kultura ne mogu razumjeti bez svjetla vjere kojim se nadahnjivala i oplemenjivala. Rekao je također da vjera i kulturu idu zajedno, jer ako u umjetničkim djelima susrećemo ljepotu ta ljepota odražava izvornu ljepotu koja je kod Boga. Zaključio je pri tome da je kršćanin pozvan da u svijetu svjedoči Božju ljepotu, da životom svjedoči, a onda i govori kako je lijepo živjeti u Božjoj blizini, da je ljudski život miran i spokojan kad je življen uz Boga. Podsjetivši kako Sveti Otac ističe važnost prepoznavanja kršćanskih korijena Europe, kardinal Bozanić upozorio je da danas neki u Europi ne žele priznati da je ona duboko opečaćena kršćanstvom, da se naš kontinent, njegova povijest i kultura ne mogu razumjeti bez kršćanstva. Predvodeći zahvalno misno slavlje, kardinal je rekao kako zahvaljujemo što može nad povijesnom crkvom Sv. Marije svijetliti zvonik, ukrašen u izvornoj ljepoti, da može govoriti o našoj prošlosti i svjedočiti o našoj kulturnoj baštini. Upozorio je pri tome da mi kršćani, katolici živimo sadašnje vrijeme te da ova kulturna baština može trajati samo ukoliko je nošena našim životom i vjerom. Istaknuo je, također, da naše crkve i katedrale nisu muzeji, oni imaju kulturne vrijednosti i kulturna djela, ali to su prostori živoga okupljanja vjerničke zajednice.
Za obnovu tornja projektnu dokumentaciju izradio je sveučilišni profesor arhitekt Božidar Uršić, koji je i vodio stručni nadzor nad svim radovima. Konzervatorski nadzor vodio je prof. Silvije Novak iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu. Podizanje zahtjevne skele, zidarske, tesarske i druge dodatne radove izvodila je tvrtka Medvedgradinvest iz Velike Vesi. Slavku Kovačičeku iz Varaždina povjereni su limarski radovi na velikom tornju, a Viktoru Kunšteku na malome tornju. Josip Kos izveo je soboslikarske i ličilačke radove na zidanim površinama tornja i na svim bakrenim limovima. Ukrasne dijelove temeljito je obnovila tvrtka Ljevaonica Ujević iz Zagreba. Pozlata kugle, križa i ukrasnih dijelova povjerena je Franji Mrnjecu iz Brckovljana. Novi sat na tornju postavila je urarska radionica Lebarović iz Zagreba, a nove brojčanike iz posebnog inox željeza izradila je firma Petković inžinjering iz Zagreba. Obnovu električne instalacije i postavljanje gromobrana izvela je firma ETRA iz Sv. Križa Začretje. Troškovi obnove podmireni su većinom dobrovoljnim prilozima vjernika, darovima dobrotvora i donatora, te donacijama Gradskog poglavarstva i Trgovačkog društva Tržnice iz Zagreba, Dolac 2 i ovogodišnjom donacijom Ministarstva kulture.