Zagreb, (IKA) – Dokument Kongregacije za nauk vjere “Doktrinalna nota o nekim pitanjima vezanim uz sudjelovanje katolika u političkom životu”, koji je Udruga obiteljski centar iz Zagreba tiskala u 80.000 primjeraka namijenjenih besplatnoj podjeli hrvatskim građanima, predstavljen je u utorak 11. studenoga u Tribini grada Zagreba. Dokument, koji potpisuju pročelnik Kongregacije za nauk vjere kardinal Joseph Ratzinger i nadbiskup Tarcisio Bertone, tadašnji tajnik iste Kongregacije, odobrio je Sveti Otac na audijenciji 21. studenoga protekle godine, a prevela ga je i u prvome izdanju objavila IKA-Zagreb. Novi apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Francisco Javier Lozano na predstavljanju je istaknuo da blizina parlamentarnih izbora u Hrvatskoj traži na posebni način od katolika, u određenom smislu s većom žurnošću, potanje produbljivanje i davanje odgovora utemeljenih na principima koje predlaže crkveni nauk, a odnose se na zalaganje vjernika u javnome i političkom životu. Predstavljajući dokument, nadbiskup Lozano ocijenio je da njegov sadržaj vjerno odražava, ne samo naučavanje pape Ivana Pavla II., nego je potkrijepljen i citatima Drugoga vatikanskog koncila i dokumentima rimskih prvosvećenika, što više, poziva se na Sveto pismo i neprekinutu tradiciju Crkve. Nadbiskup Lozano osvrnuo se i na nedavnu poruku hrvatskih biskupa upućenu u povodu parlamentarnih izbora, u kojoj, kazao je, hrvatski episkopat pravovremeno podsjeća vjernike i sve ljude dobre volje na neke kriterije prosudbe pojedinaca i stranaka te ističe neke prioritete ovog trenutka. Biskupi u Hrvatskoj, istaknuo je nuncij, tom porukom žele pomoći vjernicima i svim ljudima dobre volje da bolje obave svoju građansku dužnost odgovornim sudjelovanjem u javnome životu. Predsjednik Komisije za laike HBK gospićko-senjski biskup Mile Bogović pojasnio je da dokument ne predstavlja cjeloviti nauk Crkve o odnosu kršćanina prema društvu, nego je “bilješka” koju je trebalo objaviti, jer su se, kako se navodi u dokumentu, u posljednje doba javila dvosmislena usmjerenja i diskutabilna stajališta, zbog kojih je nužno pojasniti neke važne sastavnice učenja Crkve na tome području. Osvrnuvši se na djelovanje vjernika laika u politici, biskup Bogović rekao je da se naš vjernik laik slabo snašao u politici nakon uspostave samostalne hrvatske države. Razlozi tomu su, ocijenio je, što vjernik laik misli kako to nije njegov posao te njegova neosposobljenost za djelatnost u političkom području. Doktrinalna nota, istaknuo je biskup Bogović, jasno kaže da je bavljenje politikom, tj. brigom za opće dobro, zadaća cijele Crkve, ali u prvom redu to je posao vjernika laika. Biskup Bogović upozorio je na razlaz statistike i prakse, jer je statistički u našoj državi oko 80% katolika, a u politici su jači nekatolici. Poručio je da je potrebno da vjernici laici uđu u politiku, ali i da se u politici ponašaju katolički. Profesor na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu dr. o. Valentin Pozaić ukazao je da je potrebno da birači znaju što o čemu misle njihovi, danas potencijalni, a sutra stvarni predstavnici, političari. Prema ocjeni dr. Pozaića, potreba je to očitija što Hrvatska još nema dugu tradiciju suvremene višestranačke političke stvarnosti, što nema politički školovanih i ciljano spremljenih djelatnika, pogotovo ne onih katoličkoga aksiološkog horizonta.