Osijek, (IKA) – U povodu 300. obljetnice dolaska franjevaca kapucina u Osijek, održan je od 5. do 7. studenoga u Osijeku međunarodni znanstveni simpozij “Tri stoljeća kapucina u Osijeku (1703-2003)” i “Općina Gornji grad do ujedinjenja (1702-1786)”. Simpozij su priredili Provincijalat Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, a pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora i Generalne kurije kapucinskog reda.
Proslava je započela u srijedu 5. studenoga, kada je otvorena izložba “Blago knjižnice kapucinskog samostana u Osijeku” u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici u Osijeku. Izložbu je priredila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, Gradska i sveučilišna knjižnica u Osijeku i kapucinski samostan u Osijeku. Na otvorenju je prigodni program renesansne glazbe izveo vokalni sastav “Brevis”. U ime organizatora nazočne je kratkim govorom pozdravio provincijal hrvatskih kapucina fra Mirko Kemiveš, koji je izrazio svoju radost da dio kulturnoga blaga kapucinskog samostana u Osijeku može biti predstavljen široj javnosti. Ravnatelj Gradske i sveučilišne knjižnice dr. Dragutin Katalenac govorio je o značaju te izložbe i o knjižnom blagu koje se čuva u Knjižnici kapucinskog samostana u Osijeku. Ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku dr. Stjepan Sršan objasnio je značaj izloženih dokumenata koji se čuvaju u Arhivu kapucinske provincije u Beču, a odnose se na gradnju samostana i boravak kapucina u Osijeku kroz više od 200 godina. Franjevac iz Zagreba fra Vatroslav Frkin predstavio je pojedine izložene knjige i njihovu važnost kao kulturne baštine ne samo za taj kraj, nego i za cijelu Hrvatsku. Izložba je popraćena vrlo uspjelim katalogom koji su pripremili djelatnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku i Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku i fra Vatroslav Frkin. Uvod za knjižicu napisao je dr. Julijo Martinčić, dok je dr. Dragutin Katalenac napisao kratki prilog za povijest Kapucinske knjižnice u Osijeku. Nakon toga na 20 stranica slijedi opis svake od 56 izloženih knjiga s najvažnijim podacima o svakoj od njih.
Istog dana u večernjim je satima slavljena svečana euharistija koju je u kapucinskoj crkvi u Osijeku predvodio provincijal Kemiveš. Zajedno s njime koncelebrirali su kapucini iz Austrije, Italije, Slovenije i Hrvatske te svećenici i redovnici iz Osijeka.
U četvrtak 6. studenoga započeo je međunarodni simpozij u dvorani Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Osijek. Sudionike i goste simpozija u ime organizatora HAZU – Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku pozdravio je dr. Julijo Martinčić, a nakon njega provincijal Kemiveš u ime Hrvatske kapucinske provincije. Skup su pozdravili o. Vatroslav Frkin u ime Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, osječki gradonačelnik Zlatko Kramarić, župan Osječko-baranjske županije Branko Bosančić, fra Jure Šarčević u ime Generalnog ministra kapucinskog reda i Generalne kurije u Rimu, fra Gottfried Undesser u ime Austrijske kapucinske provincije, fra Giovanni Lazzara u ime Venetske kapucinske provincije, fra Bernard Jauk u ime Slovenske kapucinske provincije i saborska zastupnica Ljubica Lalić u ime pokrovitelja skupa predsjednika Hrvatskog sabora.
Zatim je vođenje skupa preuzelo radno predsjedništvo u sastavu Franjo Šanjek, Stjepan Sršan i Zdenko Tomislav Tenšek. Tom prigodom u ime središnjice HAZU u Zagrebu sudionike skupa pozdravio je njihov izaslanik akademik Šanjek. Toga dana predavanja su održali Ive Mažuran: “Komorska općina Osijek Gornji grad od 1702. do 1786. godine”, Vicenzo Criscuolo: “Postanak, razvoj i širenje kapucina u Europi – Glavne povijesne linije do osnutka samostana u Osijeku”, Stjepan Sršan: “Općina Gornji grad Osijek uoči ujedinjenja 1786. godine”, Dražen Kušan: “Kronika kapucinskog samostana u Osijeku”, Darko Vitek: “Administrativno-pravni položaj osječkog Gornjeg grada”, Vatroslav Frkin: “Knjižnica franjevaca kapucina u Osijeku”, Vilim Matić i Ana Kelava: “Komorska općina Osijek – Gornji grad; zapisnik Gradskog vijeća Gornjeg Osijeka 26. XI. 1773. – 29. III. 1776.”, Attila Čokolić: “Barokni sklop kapucinske crkve i samostana sred Gornjeg grada u Osijeku”, Grgur Marko Ivanković: “Prikaz Gornjeg grada na planovima i vedutama Osijeka 18. stoljeća”, Miro Gardaš i Dragutin Klarić: “Osječki samostani kao pribježište (azil) pred progonom svjetovnih vlasti”, Ljiljana Kolenić: “Jezik najstarijeg hrvatskog zapisnika Osijeka – općine Gornjeg grada 1771. – 1773.”, Miro Gardaš i Dragutin Klarić: “Sudbena tijela u Osijeku u 18. stoljeću (Poseban osvrt na Gornji grad)”, Donat Kranjec: “Serafska srednja škola u Osijeku” te Vinko Škafar: “Kapucini Slovenci u osječkome kapucinskom samostanu”. Nakon predavanja uslijedila je rasprava.
Istoga dana održan je koncert na obnovljenim orguljama u kapucinskoj crkvi u Osijeku.
U petak 7. studenoga rad međunarodnog simpozija nastavljen je u dvorani kapucinskog samostana. Pod predsjedanjem Julija Martinčića, Mirka Kemiveša i Ivice Petanjeka, predavanja su održali Dražen Kušen: “Osječki kapucini i njihovo zauzimanje za jedinstvo kršćana”, Ivica Petanjak: “Fra Ortulph Brajdić Dalmatinac (1723-1789) – religiozni prosvjetitelj i pučki propovjednik”, Mirjana Repanić-Braun: “Spomenici kasnobaroknog slikarstva u kapucinskoj crkvi u Osijeku u kontekstu slikarstva 18. stoljeća u Slavoniji i srednjoeuropskom kulturno-umjetničkom krugu”, Andrija Šuljak: “Kapucini u Osijeku i biskupski ordinarijat u Đakovu u vrijeme biskupa J.J. Strossmayera”, Branka Balen: “Slikarsko blago osječkih kapucina 18. – 20. stoljeća”, Grgur Marko Ivanković: “Sudbina prostora vrta kapucinskog samostana u Osijeku – od povrtnjaka do suvremenog središta grada”, Vinko Ivić: “Kapucini i školstvo u Osijeku do ujedinjenja”, Ivica Petanjak: “Pastoralna aktivnost osječkih kapucina”, Ana Kelava i Vilim Matić: “Knjige valovnica Gornjeg grada Osijeka iz 1785. i 1786. godine”, Ivančica Hinek: “Passacaglia u fis molu o. Anzelma Canjuge”, Cecilija Firić i Katica Ivić: “Marijine sestre čudotvorne medaljice i kapucinski samostan u Osijeku” te Stanislav Marijanović: “Osječki kapucini u Domovinskom ratu”.
Nakon predavanja uslijedila je rasprava. Sudionici rasprave iznijeli su i više zanimljivih prijedloga koje bi bilo dobro ostvariti u doglednoj budućnosti. Tako je predloženo da se u Osijeku postavi spomen-ploča fra Ortulphu Brajdiću – religioznom prosvjetitelju i pučkom propovjedniku te da se što prije napiše povijest kapucina u Osijeku i općenito povijest kapucina u Hrvatskoj, pri čemu bi se mogla iskoristiti građa koju je prikupio i zapisao fra Miroslav Novinić. Glede općine Gornji grad Osijek (1702-1786) zaključeno je kako su bolje osvijetljeni temelji osnivanja i djelovanja te općine. Istaknuta je važnost izvorne dokumentacije za gospodarske, kulturne i znanstvene potrebe. U tom vidu zaključeno je da je najveći dio izvornoga gradiva Osijeka uništen te ga je potrebno prikupljati po drugim županijama. Također se pokazalo da je u prošlosti postajala plodna i korisna suradnja kapucina u Osijeku i široj okolici.
Na kraju je svim organizatorima i sudionicima skupa zahvalio provincijal Kemiveš te je napomenuto da svi sudionici skupa predaju svoje pisane radove do kraja studenoga ove godine, kako bi se u svibnju ili početkom lipnja mogao tiskom objaviti zbornik radova.