Znanstveni skup o fra Josipu Banovcu
Šibenik
Znanstveni skup "Fra Josip Banovac i homiletička književnost" priredili su Hrvatski studij Sveučilišta u Zagrebu, Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" u Šibeniku te Matica hrvatska iz Skradina
Šibenik, (IKA) – U samostanu Družbe franjevki od Bezgrešne u Šibeniku je 7. studenoga započeo znanstveni skup u povodu 300. obljetnice rođenja fra Josipa Banovca. Znanstveni skup “Fra Josip Banovac i homiletička književnost” priredili su Hrvatski studij Sveučilišta u Zagrebu, Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić” u Šibeniku te Matica hrvatska iz Skradina.
U subotu 8. studenoga nakon prijepodnevnog izleta na Skradinski buk, završni dio znanstvenog skupa nastavljen je u franjevačkom samostanu na Visovcu, gdje je predstavljen i Zbornik o Petru Kneževiću te časopis za crkvenu glazbu “Musica sacra” i edicije “Sveta glazba”.
Fra Josip Banovac, franjevac i pisac, koji je djelovao u 18. stoljeću, u doba Katoličke obnove, ne ubraja se među pisce koji su iza sebe ostavili velika djela, već su, kako je rekao akademik Radoslav Katičić, bili “tihi pregaoci” koji su pisanom riječi “predavali duhovne i kulturne vrednote, pučki jezik odmjeravali o izražajne zahtjeve svoga doba i tako polagali temelje današnjemu našem standardnom jeziku”. Uz bok Pavla Posilovića, Tome Babića i Petra Kneževića, kojima su u istoj organizaciji bili posvećena tri prijašnja znanstvena skupa, fra Josip Banovac ubraja se među pisce koji su svojim djelovanjem u doba Katoličke obnove svojim vjersko-poučnim štivom i izdavačkom djelatnošću, hrvatsku književnost i knjigu približavali najširim slojevima puka, što je u to doba bilo od velike važnosti, kako za vjersku, tako i za opću narodnu kulturu i prosvjećenost, osobito nakon reformacije.
Fra Josip Banovac rođen je 1703. u Čisti, a u franjevački red stupio je 1717. Neko je vrijeme bio župnik u Šibeniku, a najveći dio svog svećeničko-redovničkog života proveo je u šibenskom samostanu Sv. Lovre, gdje je od 1732. bio gvardijan. Od njegova nevelikog, ali vrlo značajnoga književnog stvaralaštva, danas je poznato tek deset djela, među kojima je sačuvano nekoliko zbirki pripovjedaka namijenjenih svećenicima nevičnima latinskom jeziku. Vrstan propovjednik fra Josip Banovac dao je veliki prinos i homiletičkoj književnosti.