Vatikan, (IKA) – Europa ne smije zaboraviti svoje kršćanske mučenike – izložila bi se tako opasnosti da bude samo politička i gospodarska struktura bez duhovnih korijena i vrijednosti koje u Križu imaju rječit simbol koji ih sažima i izražava, istaknuo je Papa u poruci upućenoj papinskim akademijama, u prigodi osme javne sjednice koja je na temu “Mučenici i veličanstvena uspomena na njih, živi kamen u izgradnji Europe” u četvrtak 6. studenoga započela u Vatikanu. Europa danas proživljava epohalni preokret, napomenuo je Sveti Otac. Riječ je o otkrivanju duboke veze između jučerašnje i današnje povijesti, između evanđeoskog svjedočenja koje su u prvim stoljećima kršćanskoga doba dali mnogi muškarci i žene, i koje i u našim danima nemali broj vjernika u Krista i dalje daje svijetu kako bi ponovno potvrdili prvenstvo Kristova Evanđelja i ljubavi. Kad bi se izgubilo sjećanje na kršćanske mučenike, nastavio je Papa, sadašnje bi vrijeme izgubilo važnu sastavnicu. Danas, na sreću, u Europi – ali, nije tako i u drugim dijelovima svijeta – progoni nisu više problem. Ipak, kršćani se često moraju suočavati s više ili manje očitim oblicima neprijateljstva, a to ih obvezuje na jasno i hrabro svjedočenje. Sa svim ljudima dobre volje, oni su pozvani izgraditi istinski zajednički dom koji neće biti samo politička i gospodarsko-financijska struktura, već dom bogat sjećanjima, vrijednostima i duhovnim sadržajima. Europski kontinent živi razdoblje zbunjenosti; i europske su Crkve iskušane gubitkom nade. Posebice zabrinjava, prema Papinim riječima, postupno gubljenje kršćanskoga nasljeđa, koje dovodi do padanja europske kulture u jednu vrstu tihe apostazije u kojoj čovjek živi kao da Bog ne postoji. Kršćani su stoga pozvani razmatrati i nasljedovati primjer brojnih svjedoka koji su u proteklom stoljeću živjeli, kako na Istoku, tako i na Zapadu, a koji su, unatoč progonima, ustrajali do smrti. Ti su svjedoci, istaknuo je Sveti Otac, uistinu sjajan svjetionik za Crkvu i čovječanstvo, jer su u tmini istaknuli Kristovo svjetlo. Pokazali su da poslušnost evanđeoskome zakonu stvara moralni život i društveni suživot koji promiču dostojanstvo i slobodu svake osobe. Na nama je, dakle, skupiti tu jedinstvenu i izvrsnu baštinu, kao što su to već učinili prvi kršćanski naraštaji koji su na grobovima mučenika izgradili veličanstvene bazilike i hodočasnička mjesta, kako bi se svi prisjetili njihove najveće žrtve. Današnji kršćani ne smiju zaboraviti korijene svoga vjerskog iskustva, a i samoga građanskoga zalaganja, upozorio je Sveti Otac.