Ustoličenje apostolskog egzarha
Ruski Krstur (IKA )
Službena uspostava Apostolskog egzarhata za grkokatolike u SiCG sa sjedištem u Ruskom Krsturu te ustoličenje prvoga apostolskog egzarha Đure Džudžara u katedralnom hramu Sv. Nikole
Ruski Krstur, (IKA) – Službena uspostava Apostolskog egzarhata za grkokatolike u Srbiji i Crnoj Gori sa sjedištem u Ruskom Krsturu te ustoličenje prvoga apostolskog egzarha Đure Džudžara održani su u nedjelju 2. studenoga u katedralnom hramu Sv. Nikole u Ruskom Krsturu. Svečanu liturgiju predvodio je novoustoličeni egzarh Đuro Džudžar zajedno sa zagrebačkim nadbiskupom metropolitom kardinalom Josipom Bozanićem, apostolskim nuncijem u Srbiji i Crnoj Gori Eugenijem Sbarbarom, beogradskim nadbiskupom i metropolitom Stanislavom Hočevarom, križevačkim vladikom Slavomirom Miklovšem, tridesetak grkokatoličkih i rimokatoličkih europskih biskupa te 70-ak svećenika rimskoga i grčkog obreda. Na liturgiji je pročitana bula o uspostavljanju Apostolskog egzarhata za grkokatolike u SiCG, koju je pročitao nuncij Sbarbar na latinskom jeziku, te je bula pročitana i na rusinskome i hrvatskom jeziku. Potom je riječi čestitke novoustoličenom egzarhu Džudžaru uputio vladika Miklovš, zaželjevši mu uspjeh u pastoralnom djelovanju, dok je vjernicima nove biskupije poručio da slijede svoga duhovnog pastira. “Čestitam i želim apostolskom egzarhu, prezbiteriju i svima vama vjernicima novostvorenog egzarhata rast i duhovni procvat te duga i mirna ljeta života”, poručio je na kraju pozdrava križevački vladika, predavši vladičansko žezlo novome egzarhu Džudžaru kao znak pastirske vlasti na području novoga egzarhata. Nakon toga je novoimenovani biskup prikazao skraćeni pregled povijesti Križevačke biskupije s naglaskom na djelovanje grkokatolika Rusina u Bačkoj da dobiju svoju biskupiju, istaknuvši velike zasluge dvojice biskupa Rusina Dijonizija Njaradija i dr. Gabrijela Bukatka te sadašnjega križevačkog biskupa Slavomira Mikolovša. Na kraju liturgijskog slavlja novouspostavljenjome grkokatoličkom egzarhu u SiCG zaželio je uspješnu pastirsku službu dosadašnjih njihov metropolit kardinal Bozanić uime zagrebačke crkvene pokrajine: “Sve vas pozdravljam i čestitam na kraju božanske liturgije kojom smo slavili uspostavu egzarhata SiCG za grkokatolike sa sjedištem u Ruskom Krsturu u ovoj crkvi Sv. Nikole koja danas postaje katedralom. Ovo je povijesni dan za čitavu Katoličku crkvu, osobito za nazočnu Crkvu koja se okupila oko svog egzarha vladike Đure Džudžara u zajedništvu s biskupima i vjernicima koji su danas hodočastili u ovu crkvu. Papa Ivan Pavao II. rado govori da Crkva treba disati s dva plućna krila. Time želi istaknuti potrebu jačanja crkvenosti. To jačanje crkvenosti očituje se danas u uspostavi nove crkvene jedinice. Od srca čestitam novom egzarhu i subratu u episkopatu vladiki Miklovšu na 20. obljetnici biskupske službe, napose što je sudjelovao da se na području prostrane Križevačke eparhije uspostave dva egzarhata – u Makedoniji i sada u Srbiji i Crnoj Gori. Želim da ovo slavlje bude početak novoga povijesnog hoda za ovu Crkvu, novom egzarhatu i vladiki Džudžaru želimo puno Božjeg blagoslova i da Crkva živi i raste u svim duhovnim nastojanjima”. Također je riječi čestitke uputio i njihov novi metropolit nadbiskup Hočevar, istaknuvši da novouspostavljena biskupija pridonosi jačanju katoličke zajednice u SiCG. Nadbiskup Hočevar istaknuo je da će mladost, intelektualna i duhovna kvaliteta novog egzarha, koji je dugi niz godina radio u Kongregaciji za Istočne Crkve u Rimu, biti od velike pomoći katoličkom episkopatu u SiCG. Na svečanom ručku, među brojnim čestitarima, govorio je i rektor Grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu mr. Nikola Nino Kekić, kao predstavnik najstarijeg dijela Križevačke biskupije hrvatskih grkokatolika Žumberčana, koji je u opisao nastanak Križevačke biskupije. Pritom je istaknuo kako je već tadašnji velezaslužni križevački biskup Bazilije Božičković razmišljao i radio da rusinska grkokatolička zajednica u Srijemu i Bačkoj dobije samostalnu biskupiju. No, tadašnje carske i crkvene vlasti smatrale su da tadašnja malobrojna rusinska grkokatolička zajednica u Bačkoj ima veće mogućnosti za opstanak i razvoj ako se priključi dotadašnjoj grkokatoličkoj zajednici u Hrvatskoj (u Žumberku), te je stoga 1777. utemeljena grkokatolička biskupija sa sjedištem u Križevcima. Svečanost uspostave novog apostolskog egzarhata i ustoličenja egzarha završila je svečanom akademijom.
Uz kardinala Bozanića i vladiku Miklovša, slavlju su nazočili iz Hrvatske biskupi đakovački i srijemski Marin Srakić, požeški Antun Škvorčević te dvojica pomoćnih biskupa đakovačkih i srijemskih Đuro Gašparović i Đuro Hranić. Novi Apostolski egzarhat za grkokatolike u Srbiji i Crnoj Gori, sa sjedištem u Ruskom Krsturu u Vojvodini, utemeljio je papa Ivan Pavao II. 28. kolovoza. Prema Zakoniku kanonskog prava Istočnih Crkava, egzarhat je određeno crkveno područje slično eparhiji (biskupiji), a egzarh je redovito posvećeni vladika (biskup) koji ima sve ovlasti kao i eparhijski biskup (dijecezanski biskup). Apostolski egzarhat ima 4 dekanata sa 17 župa. Aktivnih svećenika ima 18, 16 dijecezanskih i dva redovnička, a dvojica svećenika su u mirovini. Egzarhat ima 10 bogoslova te 11 sjemeništaraca. U egzarhatu djeluju 43 redovnice Službenica Blažene Djevice Marije u 5 redovničkih kuća, bratstvo malih sestara Charlesa de Foucaulda i muški samostan otaca Reda sv. Bazilija. Na području novog egzarhata živi, prema statističkim podacima Svete Stolice. 22.698 vjernika. Prvi apostolski egzarh dr. Đuro Džudžar rođen je 22. travnja 1954. godine u Đurđevu u Vojvodini. Teologiju je završio s poslijediplomskim studijem iz Istočnoga crkvenoga prava u Rimu. Za svećenika je zaređen 7. rujna 1980. godine. Za biskupa ga je posvetio papa Ivan Pavao II. u bazilici Sv. Petra u Rimu 19. ožujka 2001. i imenovao ga je pomoćnim vladikom Mukačevske eparhije u Ukrajini. Ondje ostaje na službi do novog imenovanja apostolskim egzarhom u SiCG.