Zagreb, (IKA) – Prof. Radovan Grgec održao je predavanje o Jeronimskom prinosu kršćanskoj književnosti i autonomiji literarnog stvaralaštva na redovitoj književnoj večeri HKD sv. Jeronima održanoj 23. listopada u Zagrebu. Istaknuo je pisce iz jeronimskoga kruga Ljubomira Marakovića i Petra Grgeca kao preteče II. vatikanskoga koncila, koji je proklamirao autonomiju vremenitih vrednota. Njima je pribrojio i Đuru Sudetu, Tomislava Prpića, Vinka Kosa, Zvonimira Remetu, Antu Jakšića, Stjepana Krčmara, Joju Ricova i Matu Marčinka, kao i polihistore koji su se okupljali oko časopisa pod jeronimskim krovom: tjednika Obitelj, dnevnika Hrvatska straža, godišnjaka Danica i dvomjesečnika Marulić, a među kojima posebno mjesto uz dr. Josipa Andrića imaju Vojmil Rabadan, Mate Ujević, Ivo Lendić, Kruno Krstić, te vrlo popularni pisci kao Velimir Deželić, Milutin Mayer, Antun Matasović, Luka Perinić i dr. Nisu sve to bila velika imena poput nekih stranih pisaca, npr. Francoisa Mauriaca, Grahama Greenea, Giovannija Papinija, G. K. Chestertona, Flannery OConnor, Paula Claudela, Juliena Greena ili Georgesa Bernanosa, od kojih je većina isticala da nisu kršćanski pisci, nego kršćani koji pišu romane, pjesme, eseje, te je tu možda bolje govoriti o piscima kršćanskog nadahnuća, nego kršćanskima ili katoličkima, smatra prof. Grgec. Neke od njih Jeronimsko je društvo kod nas prvo prevelo i objavilo. Bilo je među jeronimskim piscima Hrvatima i takvih koji ni nominalno nisu bili kršćani, npr. Kreševljaković, Nametak, Čolaković, Alić i dr. Grgec je također istaknuo da, govoreći o religioznoj inspiraciji i tematici, valja u duhu našega jezika razlikovati pridjev “religiozan“ od “religijski“, kao što treba razlikovati i popularnu književnost od pučke, radi čijega je promicanja kardinal Juraj Haulik i utemeljio HKD sv. Jeronima te je pučka književnost, poglavito ona kršćanskog nadahnuća, obilježila stoljetno djelovanje toga društva.