Zagreb, (IKA) – U sklopu obilježavanja 70. obljetnice djelovanja Caritasa Zagrebačke nadbiskupije u utorak 7. listopada u dvorani Vijenac Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu održana je tribina na kojoj se govorilo o djelovanju Caritasa od 1933. godine do danas te o njegovim perspektivama. Postulator kauze za proglašenje svetim bl. kardinala Alojzija Stepinca dr. Juraj Batelja govorio je o Caritasu kao djelu nadbiskupa Stepinca te se posebice osvrnuo na njegov karitativni rad, jer je bl. Stepinac smatrao da se ne može naviještati Evanđelje gladnom čovjeku. Istaknuo je nadalje kako je u vrtlogu II. svjetskog rata duša Caritasa bio nadbiskup Stepinac. U tom je vremenu Caritas spasio desetke tisuća izbjeglica, prognanika, djece, a 1942. i 1943. godine zalaganjem nadbiskupa Stepinca prikupljeno je više od četrdeset vagona hrane i poslano u Dalmaciju i Hercegovinu. Ističući kako je bl. Stepinac u svakoj prigodi nastojao izaći čovjeku u susret, dr. Batelja spomenuo je i njegovu pomoć Židovima te slovenskim svećenicima.
Župnik zagrebačke župe Sv. Marije mons. Danijel Labaš podsjetio je da je 1946. godine rad Caritasa zabranjen s obrazloženjem komunističkih vlasti da brigu za socijalna pitanja vodi država. No, njegov rad ponovno je zaživio 1966. godine, kada je zagrebački nadbiskup Franjo Šeper postavio za voditeljicu Caritasa Jelenu Brajšu. Osvrnuvši se na široko polje rada Caritasa od 1966. do 1995. godine, mons. Labaš istaknuo je, uz ostalo, skrb za napuštenu djecu, za osobe s posebnim potrebama, za starije i druge potrebite, organiziranje Centra za radnu terapiju i rehabilitaciju, distribuciju materijalnih dobara potrebitima, smještaj starijih osoba, skrb za izbjeglice i prognanike za vrijeme rata.
Pojašnjavajući teološko-pastoralne temelje Caritasa, profesor na Katehetskom institutu KBF-a Sveučilišta u Zagrebu dr. Đuro Zalar podsjetio je kako je nakon završetka rata 1995. godine rad Caritasa u Hrvatskoj jenjavao, broj prognanika i izbjeglica je opadao te je jenjavala pomoć koja je u ratnim godinama stizala iz zemlje i inozemstva. U nekim župama pak Caritas je zamro, tako se u poratnoj situaciji postavljalo pitanje treba li i nadalje Caritas u Crkvi. Odgovarajući pozitivno na to pitanje dr. Zalar je pojasnio da je već ime Caritas znakovito, jer znači ljubav. Istaknuo je pri tome da je zapovijed djelotvorne ljubavi prema bližnjemu temelj karitativnog djelovanja, a ta zapovijed obvezuje svakog kršćanina osobno i Crkvu u cjelini. Pojašnjavajući koje mjesto u Crkvi ima karitativni rad ili diakonija, predavač je kao tri temeljne dimenzije života župe istaknuo naviještanje, liturgiju i karitativno djelovanje, koje su međusobno povezane.
O ulozi Caritasa u društvu predavanje je održala dr. Zdravka Leutar, a ravnateljica Caritasa Jelena Brajša govorila je o Caritasovim aktivnostima od 1995. kada je počela intenzivnija skrb za starije i nemoćne osobe i skrb za alkoholičare.
Na tribini bili su nazočni biskupi varaždinski Marko Culej i zagrebački pomoćni Josip Mrzljak, predsjednik Caritasa Zagrebačke nadbiskupije mr. Tomo Petrić, predstavnici Hrvatskog Caritasa i biskupijskih Caritasa te Ministarstva rada i socijalne skrbi.