Vatikan, (IKA) – Približilo se kraju “dugo putovanje” kroz psalme i himne koji obrazuju molitveno središte časoslova kojima je bio posvećen veliki ciklus Papinih kateheza na općoj audijenciji. Današnje razmatranje bilo je posvećeno psalmu 8., a namjesto lakše bolesnog Pape, koji po savjetu liječnika nije bio nazočan na današnjoj audijenciji, tekst kateheze, kao i sažetke kateheze i pozdrave hodočasnicima na različitim jezicima, pročitao je državni tajnik Svete Stolice kardinal Angelo Sodano.
U spomenutom ciklusu kateheza razmišljalo se o 84 biblijske molitve. Nastojalo se, rečeno je u katehezi, istaknuti njihovu duhovnu snagu, ne zanemarujući pritom ni njihovu pjesničku ljepotu. Te pjesme i himni daju vjernicima da se odazovu na poziv Biblije započeti dan slavljenjem Boga “vrsnim pjevom” radi veličanstvenih djela njegovih. Istaknuto mjesto među njima zauzima psalam 8. koji opisuje čovjeka koji se, očaran prizorom noći u kojoj se na nebu zrcale zvijezde i mjesec, osjeća neznatnim pred beskonačnošću koja ga okružuje.
Psalam opisuje dvojako iskustvo. S jedne strane, čovjekov osjećaj “pritisnutosti” veličanstvenošću stvorenog, a s druge vlastite veličine jer ga je Bog okrunio “slavom i sjajem” i postavio iznad svih stvorenja povjerivši mu sav stvoreni svijet. Psalam 8. posvješćuje čovjekovu veličinu ali istodobno i njegovu odgovornost prema stvorenom svijetu.

Međutim pisac poslanice Hebrejima u tekstu tog psalma razotkriva dublje shvaćanje Božjeg plana s čovjekom. Bog čovjeku ne želi podložiti pod noge samo sadašnju zemlju, već mu želi podvrći i “budući svijet”. Čovjekov je poziv “nebeski poziv”. Bog želi privesti slavi “mnoge sinove”. Da bi se to i ostvarilo bilo je nužno da kroz život prođe “početnik”, Krist, u kojem čovjek nalazi svoje prvo savršeno ispunjenje. Pisac poslanice Hebrejima opaža kako se izraz “ti ga učini malo manjim od anđela” u punom smislu odnosi na Krista. Za obične ljude to ne vrijedi jer oni nisu nikada ni bili “iznad” anđela. Međutim Krist, kao Sin Božji, bio je iznad anđela ali se ponizio postavši čovjekom da bi ponovno bio uzdignut u slavu u svom uskrsnuću. Tako je Krist ispunio u punini čovjekov poziv i to “svakomu na korist”.
Da bi bio dionik te slave čovjek mora proći i svladati mnoge napasti i kušnje. Nagrada je “vijenac pravednosti” kojeg Bog isprepliće za one koji mu ostanu vjerni također u vremenu oluje koja potresa srce i um. Bog, nježan i pažljiv prema svom ljubljenom stvorenju, želi da u njemu uvijek blista Božja “slika” te bude u svijetu “znak sklada, svjetla i mira”.