Udbina, (IKA) – “Na ovome povijesnom mjestu na Udbini na neki se način križaju i povezuju kršćanske baštine kontinentalne Hrvatske s kršćanskom baštinom dalmatinske i primorsko-istarske Hrvatske”, rekao je predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Josip Bozanić u utorak 9. rujna, pozdravljajući oko 3.000 nazočnih vjernika, hrvatskih nadbiskupa i biskupa, predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka Tomčića, te predstavnike političkih stranaka, Hrvatske vojske i ostalih društvenih znanstvenih i kulturnih institucija, na misi o 510. obljetnici obilježavanja Krbavske bitke na Udbini.

Na misi su koncelebrirali splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, riječki nadbiskup Ivan Devčić te još osam hrvatskih nadbiskupa i biskupa među kojima je bio i biskup gospićko-senjski Mile Bogović, koji je propovijedao na misi. Na misi su sudjelovali i predstavnici 9. i 4. gardijske brigade uz svoje vojne kapelane kao i učenici osmih razreda većine škola Ličko-senjske županije. Staroslavensku misu pjevao je zbor Prijatelja glagoljice “Bašćina” iz Zagreba pod vodstvom mo Izaka Špralje.

“Danas se želimo ovdje spomenuti bezbrojnih rodoljuba i čovjekoljuba koji su tijekom povijesti dali svoje živote za druge, jer darivajući svoje živote za sigurnost braće i sestara potvrdili su svoju kršćansku ljubav prema bližnjemu, a time svoje živote ugradili u život budućih naraštaja. S uzbuđenjem mislimo i na stranicu naše suvremene povijesti, stranice vjernosti Kristu i njegovome evanđelju, napisanu u dvadesetom stoljeću. Sva ta povijest milosti postaje danas za nas poticaj da razmišljamo o sadašnjosti i poziv da izgrađujemo budućnost koja je pred nama. Ta povijest postaje, prije svega, poziv na duhovnu obnovu jer duboke i još neizliječene rane izazvane teškim ratom mogu se liječiti samo zauzimanjem za pomirbu, solidarnost i društvenu pravdu što zahtijeva, kako reče Sveti Otac, #!hrabrost pojedinaca prožetih vjerom, otvorenih bratskoj ljubavi, osjetljivih na obranu dostojanstva osobe stvorene na sliku Božju#!”, poručio je nadbiskup Bozanić u uvodnom obraćanju i istaknuo da se taj susret događa u znaku zahvalnosti za Papin treći pohod našoj domovini. Zahvalivši inicijatorima proslave, a osobito biskupu gospićko-senjskom Mili Bogoviću, predsjednik HBK podupro je suradnju crkvenih i građanskih vlasti u radu na podizanju crkve hrvatskih mučenika u Udbini.

U propovijedi biskup Bogović rekao je kako je Krbavsko polje postaja gdje je jednom Crkva u Hrvata zastala te je izrazio radost što se taj hod danas nastavlja suradnjom najviših crkvenih i državnih vlasti. Govoreći o misteriju križa biskup Bogović je rekao kako darivanje života za druge sve do križa i mučeništva treba osobito častiti, na što katolike poziva i Sveti Otac tražeći od njih da popišu svoje mučenike. Tu je posebno istaknuo svetu Jelenu Križaricu koja je tražeći Kristov križ postala uzorom svima koji traže smisao i utjehu života. “S osjećajem svete Jelene Križarice došli smo i mi danas na ovo Krbavsko polje da izrazimo svoju zahvalnost i odamo počast onima koji su ovdje prije 510 godina podložili svoja leđa i ponijeli teški križ da bi zaštitili živote svojih obitelji, svoj kraj i zavičaj; ponijeli su križ cijele jedne nacije”, rekao je. Ne želeći ulaziti u pojedinosti povijesne bitke na Krbavskom polju upravo 9. rujna 1493. koja je dovela do najveće tragedije u povijesti hrvatskog naroda, biskup je još jednom zahvalio tim brojnim domoljubima na njihovoj žrtvi te upozorio da i današnja generacija treba učiti od njih kako se radi i živi za one koji će doći. “I ova mladež koja se nalazi danas ovdje među nama ima pravo očekivati od nas starijih da i mi tako ugradimo svoje živote u ovu današnjicu kako bi njihov život bio sigurniji i mirniji, da od nas nauče kako se i oni trebaju založiti i izložiti za one koji će nakon njih doći”. U tom je smislu podsjetio na riječi negdašnjeg krbavsko-modruškog biskupa Šimuna Kožičića Benje kako je potrebno zapisati sve ono što je istina o našoj povijesti “da i nas ne okrive oni koji će nakon nas doći”.

“Nismo, braćo i sestre, došli ovamo slaviti davni vlastiti poraz, nego upravo tu velikodušnu spremnost naših predaka da život polože za druge. Svima nam je drago da smo se danas našli ovdje, ali se u nama s radošću miješa i osjećaj tuge i kajanja. U svoje kajanje mogli bismo uključiti i žaljenje što tu počast i javnu zahvalnost ove zemlje, naroda i države nismo izrazili još prije. Ne trebamo biti robovi prošlosti, ali onaj koji ne vidi razloga za zahvalnost prema ljudima koji su nas u prošlosti zadužili neće vidjeti također razloga da danas radi za one koji će nakon nas doći”, rekao je biskup Bogović i pozvao svekoliku javnost na slogu, “jer kao što nestaje naroda kojega prevladavaju svađe i nesloga, tako nestaje također naroda koji ne vidi razloga da s ponosom gleda u svoju prošlost”.
Među hrvatskim mučenicima gospićko-senjski biskup ne vidi samo “etničke Hrvate” nego sve one koji su živjeli i umrli kao svjedoci vjere, a takvih je bilo i iz drugih naroda koji su živjeli na hrvatskome tlu. Stoga se biskup Bogović založio za stvaranje razumijevanja, suradnje i tolerancije. “U novu crkvu na Udbini nećemo ugrađivati neprijateljstvo ni prema kome. Mi želimo izgraditi crkvu na čast svih onih koji su znali živjeti i umrijeti zato da bi se ovdje nastavio život u miru i sigurnosti; u miru i slobodi za sve one koji ovdje žive ili će živjeti, za Hrvate i Srbe, za katolike i pravoslavce, vjernike i nevjernike. Istina je i da ćemo raditi na tome da se Hrvati i katolici ovdje nikada ne osjete stranci i nepoželjni, jer su u povijesti tri puta morali odavde bježati. Ali takvu sigurnost želimo i Srbima i pravoslavcima. Kada tako ne bismo radili, ugradili bismo novi kamen smutnje, što nipošto ne smijemo i ne želimo. Poradimo svi na tome da više nikada ne dođe vrijeme kada bi bilo Hrvati bilo Srbi morali odavde bježati”, zaključio je biskup Bogović svoju propovijed.

Nakon toga riječki metropolit Ivan Devčić predao je predvoditelju slavlja nadbiskupu Bozaniću temeljni kamen izvađen iz negdašnje katedrale Sv. Jakova u Krbavi, a kojega je blagoslovio papa Ivan Pavao II. 8. lipnja ove godine u Rijeci i koji će se ugraditi u crkvu hrvatskih mučenika u Udbini.
Među ostalim darovima prikazan je hrvatski prvotisak glagoljskog Misala iz 1483., zatim Senjski glagoljski misal te sabrani radovi sa znanstvenog skupa koji je održan 1993. godine o 500. obljetnici Krbavske bitke, kada su ti krajevi bili pod okupacijom te se obljetnica nije mogla slaviti.
Prinesena je svijeća u obliku hrvatske trobojnice s grbom koju je na završetku slavlja zapalio predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić. Obraćajući se nazočnima on je izrazio čvrstu volju da se hrvatski mučenici koji su poginuli na Krbavskom polju nikada ne zaborave. Istaknuo je važnost činjenice što su Hrvatska biskupska konferencija i Hrvatski sabor zajedno odlučili podići crkvu hrvatskih mučenika na Udbini te je uputio poziv svima koji mogu da se uključe u ostvarenje toga pothvata. “Svijeća koju ću sada zapaliti”, rekao je Tomčić, “neka bude simbol zahvalnosti svima onima koji su nas zadužili”. Nazočnima se obratio i ličko-senjski župan Milan Jurković, nakon čega je dr. Milan Kruhek održao predavanje o okolnostima i povijesnim uvjetovanostima Krbavske bitke, a Olga i Bojan Šober otpjevali su više domoljubnih i prigodnih pjesama.