Rijeka, (IKA) – “I mi ulazeći u Europu želimo u tu Europu unijeti svoju vjeru, svoje korijene, svoje dostojanstvo i iznutra tu Europu obnavljati, jer zahvalni smo da ta vjera koju baštinimo jest vjera plaćena krvlju naših svjedoka i mučenika”, rekao je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u propovijedi na misnom slavlju na blagdan Male Gospe 8. rujna u trsatskom svetištu, koje je ujedno bilo i zaključno slavlje Srednjoeuropskog katoličkog dana za Riječku nadbiskupiju gdje su vjernici obnovili svoja krsna obećanja i vjeru svojih praotaca. Uz kardinala Puljića suslavitelji su bili riječki nadbiskup Ivan Devčić, koparski biskup Metod Pirih, pomoćni biskup iz Ljubljane Andrej Glavan, delegat Zagrebačke nadbiskupije dr. Josip Jakšić, gvardijan trsatskog svetišta fra Matija Koren, generalni vikar Riječke nadbiskupije mons. mr. Emil Svažić i oko četrdesetak svećenika i redovnika iz Riječke nadbiskupije. Na početku mise nadbiskup Devčić istaknuo je kako je cilj Srednjoeuropskoga katoličkog dana bolje upoznavanje i povezivanje tih zemalja srednje Europe na zajedničkim kršćanskim i katoličkim temeljima. “Crkva nema dvojbe kamo Hrvatska pripada. Ona ju je uvijek vidjela u krugu srednjoeuropskih i mediteranskih zemalja. Tako je vidi i danas kada neki našu zemlju svrstavaju u krug balkanskih zemalja. Stoga je sudjelovanje u proslavi Srednjoeuropskoga katoličkog dana za nas važno i pod tim vidom. Ono je posebno važno, jer nam pruža priliku za prisjećanje na mnoge duboke veze s narodima koji taj dan zajedno slave. S mnogima od njih imamo dugu zajedničku prošlost u koju, zacijelo, spada ono što je plod zajedničke nam kršćanske i katoličke vjere, jer je ta vjera tijekom povijesti znala njegovati i štititi zajedništvo i sve legitimne različitosti onih koji je ispovijedaju. Zato mi večeras ovdje želimo obnoviti svoja krsna obećanja i vjeru naših praotaca koja je i naša zajednička vjera”, poručio je nadbiskup Devčić. Također je istaknuo kako je dugo povijesno iskustvo pouka kako svoj identitet možemo i nadalje čuvati i dalje izgrađivati samo u otvorenosti i plodnoj povezanosti s drugima, a naša zajednička katolička baština dodatno nam je jamstvo za uspješnost takvog puta. Kardinal Puljić u propovijedi je istaknuo važnost obitelji koju su i hrvatski biskupi prigodom Papina dolaska u Hrvatsku stavili u središte, obitelj kao Crkvu u malom s kojom Bog računa od početka, obitelj kao svetište, naglasivši kako smo mi danas izgubili osjećaj za svoje rodoslovlje, zaboravljamo na svoje korijene. “Ne možemo slaviti rođenje Marijino, a da ne pomislimo upravo na taj život kojega je Bog dao kroz jednu obitelj. Zdrava obitelj je garancija zdravog društva, a zdravo društvo je garancija budućnosti. Zato danas obnavljajući svoje korijene želimo svi mi otkriti da nas je Bog htio od jedne obitelji, niti su otac, niti mati birali kakvi ćemo biti. To je Bog dao, a roditelji prihvatili. Danas želimo reći: hvala ti Bože za dar života, ali danas se želimo obnoviti i u svojim korijenima, to znači obnoviti se u vrednovanju života. Narod koji vrednuje život, taj narod ima budućnost. Narod koji ne zna cijeniti život taj sam sebe ubija i nestaje”, poručio je kardinal Puljić. “Mi, današnje generacije ne smijemo biti kukavice ni izdajice, da se ne ponosimo grobovima naših predaka, da gazimo vrednote koje su nam namrli. Mi to moramo dostojno zaživjeti i s ponosom im na grob doći i reći hvala što ste nam namrli tu vjeru, hvala vam što mi možemo danas tu vjeru živjeti i budućim pokoljenjima namrijeti. Mi smo označeni križem ne da ga nosimo na vratu ili da ga držimo u obiteljima. Znak križa treba biti sadržaj moga života: biti čovjek koji se ne boji žrtve, nego je ponosan što smije izgarati i ugraditi se za buduća pokoljenja pa da i oni jedan dan kad nam budu dolazili na grob mogu reći: hvala za istinsko življenje, hvala za prave vrednote koje ste nam namrli, što ste nam ostavili takvu vjeru za koju ste mrijeli i nas učili za što se isplati mrijeti jer ono za što se umire to ne odumire, navijek živi”, poručio je kardinal Puljić.
Srednjoeuropski katolički dan je zajednički projekt osam biskupskih konferencija srednje Europe (Austrije, BiH, Češke, Hrvatske, Mađarske, Poljske, Slovačke i Slovenije). Započeo je krajem svibnja, a završit će zajedničkim hodočašćem u Mariazell u svibnju 2004. g. na kojem se očekuje i Papa.