Istina je prava novost.

Velika Gospa u Jasenovcu

Biskup Škvorčević zahvalio je jasenovačkoj Gospi što i danas čovjeku slavonskoga i šireg hrvatskog kraja služi tako što ga otima od zabluda, koje mu o njem samom nameću suvremeni oblici porobljavanja

Jasenovac, (IKA) – Svetkovina Velike Gospe u Jasenovcu svečano je 15. kolovoza proslavljena središnjim misnim slavljem koje je za mnoštvo vjernika iz jasenovačkoga i novljanskog kraja predvodio je požeški biskup dr. Antun Škvorčević, zajedno sa svećenicima Novljanskog dekanata. Nakon ulaznog ophoda, čijoj su slikovitosti pridonijeli mještani u narodnim nošnjama, na početku slavlja biskupa i okupljene vjernike pozdravio je župnik Nedjeljko Androš.
Biskup Škvorčević u svome uvodnom slovu istaknuo je radost što s brojnim vjernicima može na svetkovinu Uznesenja Marijina na nebo iskazati štovanje i zahvalnost Majci Božjoj jasenovačkoj. Podsjetio je na razaranja u nedavnom ratu, čija je žrtva bila i prelijepa župna crkva, svetište jasenovačke Gospe i istaknuo da je unatoč svemu, kao i u drugim razorenim marijanskim svetištima u Požeškoj biskupiji i u Hrvatskoj, ostao na tim mjestima snažni duh koji vjernike privlači i na ruševine svetišta, ispunja ih Božjim svjetlom i snagom i tako povezuje sa snažnom četrnaeststoljetnom duhovnom poviješću hrvatskoga naroda, koju nije moguće razoriti. Očitovao je zadovoljstvo što se jasenovačka crkva polako popravlja, što će uskoro biti iznutra ožbukana i što se namjesto izgubljenih ili uništenih svetinja pribavljaju nove. Blagoslovio je kalež i pokaznicu, koju su župljani Jasenovca nabavili za tu svečanost, jer im je prijašnje sveto posuđe sve pokradeno u ratu.
U propovijedi biskup Škvorčević se osvrnuo na problem čovjeka, bića uvjetovana, ugrožena, ovisna i smrtna. Podsjetio je kako je nedavni rat u svijesti ljudi jasenovačkog kraja snažno potvrdio tu činjenicu. Upozorio je da pisac knjige Otkrivenja predstavlja razorne životne snage zla u liku sedmeroglavog zmaja, koji želi proždrijeti dijete, tek rođeno od žene. Istaknuo je da se tim protuživotnim i protučovječnim snagama suprotstavilo dijete, Isus, rođen od Marije Djevice i kako to za poimanje čovjeka u skladu s Božjim naumom ima presudno značenje za čovjeka. Na temelju tvrdnje sv. Pavla u poslanici Korinćanima da će u Kristu svi uskrsnuti, istaknuo je da Isus Krist ostaje jedina nada da se iz nedavnih ratnih razaranja i u Hrvatskoj može usrksnuti i kako se taj proces događa iznutra, u čovjekovu srcu, duši i savjesti. Istaknuo je kako je Marija u Isusu Kristu postala prva dionica Božje pobjede nad neživotnim snagama, te dospjevši u njemu svojoj dovršenosti i punini postojanja pomaže mnogima u tolikim svojim svetištima da ustanu iz svojih nemoći, postanu ljudi nade, te surađujući s Bogom idu ususret svome vlastitom dovršenju i proslavi u Bogu. Podsjetio je kako je u dnevnom evanđeoskom ulomku Elizabeta nazvala Mariju blaženom upravo radi toga što je povjerovala da se može ispuniti Božje obećanje o tako uspjelom čovjeku u Isusu Kristu te je pozvao vjernike da ne dopuste nikome da im dodijeli u životu ulogu sitnoga i malog čovjeka, na mjeru određene politike, gospodarstva ili neke ideologije, nego da s Marijom iz vjere uvijek izgrađuju čovjeku po mjeri koju mu je dodijelio Bog. Biskup Škvorčević zahvalio je jasenovačkoj Gospi što i danas čovjeku slavonskoga i šireg hrvatskog kraja služi tako što ga otima od zabluda, koje mu o njem samom nameću suvremeni oblici porobljavanja.
Na kraju slavlja biskup Škvorčević predvodio je molitvu majci Božjoj za domovinu i povjerio sve vjernike “najvjernijoj odvjetnici Hrvatske i Majci”.