Marija Bistrica, (IKA) – U najvećem marijanskom svetištu u Hrvatskoj Mariji Bistrici na svetkovinu Velike Gospe 15. kolovoza okupilo se, prema procjenama, oko 50.000 vjernika na misnome slavlju koje je na prostoru crkve na otvorenom Bl. Alojzije Stepinac uz koncelebraciju više desetaka svećenika te uz upravitelja svetišta mons. Lovru Cindorija predvodio zagrebački nadbiskup Josip Bozanić.

Pozdravljajući okupljeno hodočasničko mnoštvo, zagrebački se nadbiskup posebno spomenuo svih vjernika koji su na bilo koji način bili spriječeni sudjelovati na misnom slavlju, osobito svih onih “koji su svoj odmor žrtvovali radeći u javnim službama neophodnima za normalno funkcioniranje društva: od radnika i dežurnih u različitim djelatnostima do službi javnoga reda”.
U propovijedi je istaknuo kako blagdani Isusova Uzašašća i Uznesenja Blažene Djevice Marije predstavljaju vrhunac proslave ljudske naravi. Bog je u Mariji proslavio ljudsko tijelo, a “proslavit će i tijelo svakoga od nas i to ne prema nekim prolaznim vrednotama trenutačne kulture, nego će ga pridružiti slavi duha predodređujući ga uskrsnuću i besmrtnosti”, poručio je nadbiskup, dodavši kako u vrijeme godišnjih odmora poruka o uskrsnuću mrtvih paradoksalno nudi i dublji smisao odmora – brinemo se i za naše tijelo, jer ono u sebi nosi božansku iskricu i jer je predodređeno za besmrtnost.
Osvrnuvši se na misno čitanje koje objavljuje pobjedu dobra nad zlom i života nad smrću, nadbiskup Bozanić istaknuo je da je “u zmaju sakupljena sva negativna energija zemlje, sve povrede vlasti, sva korupcija, sva nasilja, sve mržnje i sebičnosti, sve povrede ljudske osobe iz kojih se rađaju sukobi i ratovi”, te upozorio da smo i mi u opasnosti da olako zaboravimo na žrtve nedavnog rata kod nas, na izbjeglice i prognanike, na one koji se i danas ne mogu vratiti svojim kućama i u svoj zavičaj. Protiv zmaja iz knjige Otkrivenja diže se slabašna snaga žene koja u mukama rađa sina, a taj odlomak ističe da u tom stoljetnom sukobu Bog na kraju pobjeđuje i zbog toga Crkva na Marijino uznesenje gleda kao na počelo i garanciju ispunjenja Božjih obećanja te “u pustinji svijeta, zajedno s Marijom grli sablazan križa, s njom se suočava u kritikama, neuspjesima, progonima i trudi se živjeti evanđeoska blaženstva sigurna da je Krist vodi, da vodi svakoga od nas po teškim, ali pobjedonosnim putovima mira, ljubavi, opraštanja, pravednosti, po putovima nade na koje je Sveti Otac ukazao za svoga trećeg pohoda Hrvatskoj”.
“Ako je središte Marijine tajne utjelovljenje Riječi Božje, njezino uznesenje je blagdan punine: punine vjernosti i hvalospjev zahvalnosti, punine novog stvorenja, punine utješne i sigurne nade. Marija nas uči da nadati se ne znači jednostavno očekivati. To je prije svega hod ususret Gospodinu u vjernosti svom kršćanskom pozivu kako bismo širili svijetom preobrazujuću snagu evanđelja”, poručio je zagrebački nadbiskup, zaključivši propovijed riječima pape Ivana Pavla II. u Zadru na blagdan Marije, Majke Crkve: “Presveta Djevica ostaje uzor svima, koji slušaju riječ Božju i opslužuju je. Kako onda ne bi mogao postojati duboki duhovni sklad između vjernika i Djevice koja izgovara svoj Veliča? Siromašni i ponizni iz svakoga vremena nisu pogriješili kada su Mariju, koja šuti, odabrali za svoju glasnogovornicu, i Mariju, koja služi, za svoju kraljicu”.

Prije mise mons. Cindori predvodio je molitveni program, nakon kojega je bio svečani ophod iz bistričke bazilike do crkve na otvorenom u kojemu je nošen križ Svjetskog dana mladih, koji ovih dana boravi u Hrvatskoj. U kapelici Sv. Josipa u bistričkom svetištu može se razgledati izložba slika Ane Gazzari Fulep iz Zagreba, s isključivim motivom križa.

U Mariju Bistricu hodočasti se već 318 godina, a godišnje se na pedesetak stalnih hodočašća okupi do 500.000 vjernika. Današnja župna crkva u Bistrici građena je između 1879. i 1882., a u tijeku gradnje, u noći svetkovine Marijina Uznesenja, požar je uništio cijelu unutrašnjost crkve, osim velikoga oltara i čudesnog kipa Majke Božje. Novi je oltar posvećen 1883. godine. Papa Pio XI. bistričkoj crkvi dodijelio je 1923. godine naziv manje bazilike, zagrebački nadbiskup Antun Bauer okrunio je zlatnom krunom čudotvorni kip Majke Božje godine 1935. i proglasio Majku Božju Kraljicom Hrvata, uz asistenciju nadbiskupa Alojzija Stepinca. Na svetkovinu Velike Gospe 1971. održan je u Mariji Bistrici XIII. Internacionalni marijanski kongres i tom prigodom Biskupska konferencija proglasila je bistričko svetište Nacionalnim prošteništem čitavoga hrvatskog naroda. Prvi hrvatski nacionalni marijanski kongres održan je 1974. godine u Mariji Bistrici.