Rim, (IKA) – Uoči svetkovine Velike Gospe održano je 14. kolovoza u bazilici Sv. Marije Velike u Rimu tradicionalno svečano bdjenje s pjevanjem kratkih tropara preuzetih iz istočne liturgije. Pobožnost u čast Gospe predvodio je upravitelj Marijine bazilike biskup Franco Gualdrini. U tom je bdjenju povezana zapadna predaja čašćenja Gospina uznesenja i istočna predaja Usnuća, koje se slavi kao neka vrsta Uskrsa Majke Božje. Na taj je način izraženo duhovno bogatstvo obaju pluća Crkve o kojima je Ivan Pavao II. često govorio. Marijino uznesenje, kako ga je u dogmatskoj definiciji pojasnio Pio XII., znači za Isusovu Majku prijelaz iz ovozemaljskoga života u nebeski, odnosno da je nakon prestanka ovozemaljskog života Marija uznesena tijelom i dušom u slavu nebesku. Istočna predaja taj događaj prikazuje smještajući Mariju, kao malu u bijelo odjevenu djevojčicu, u Isusove ruke. Tako Sin nosi Majku u vječnu nebesku radost, onako isto kao što je Marija Isusa nosila u Beltehemu i Nazeretu. Za svetkovinu Velike Gospe sve istočne Crkve – sirska, koptska, etiopska, armenska i sve pravoslavne Crkve pripravljaju se dvotjednom molitvom i postom, poput onog u korizmi. Stoga neke Crkve to razdoblje čak nazivaju malom korizmom Majke Božje. Istočna predaja u Marijinu uznesenju tijelom i dušom na nebo promatra njezinu “slavnu Pashu”, kojom počinje buduća stvarnost Crkve, otvara se mogućnost sudioništva u slavi i poslanju Marijina Sina i Spasitelja. U tih se četrnaest dana vjernici posebnim molitvama obraćaju Mariji. Takva su molitvena bdjenja i ove godine, od 1. do 15. kolovoza, održana svake večeri od 21.30 do 22.30 sati u crkvi Sv. Marije u Ulici Lata u Rimu. Ta pobožnost Gospi traje već tri desetljeća. Njezina je liturgija prilagođena zapadnom načinu molitve i uključuje pjesme, psalme, čitanja, litanije i pjevanje starih istočnih himana u čast Majke Božje.