Gospić, (IKA) – Biser hrvatske prirodne baštine Plitvička jezera, koja se nalaze na popisu UNESCO-a, konačno će dobiti svoju župu, a uskoro i sakralno zdanje za čime se na tom prostoru već više od stoljeća osjeća potreba. Na blagdan sv. Bonaventure 15. srpnja gospićko-senjski biskup Mile Bogović donio je dekret o osnivanju nove župe Plitvice u koju ulaze iz župe Korenica naselja Mukinje, Jezerce i Priboj a iz župe Drežnik-Grad Rastovača, Smoljanac, Korana i Poljanak. Za dan župe biskup Bogović je u suradnji sa svećenicima Slunjskog dekanata izabrao Duhovski ponedjeljak kada se slavi Blažena Djevica Marija kojoj je bila posvećena nekadašnja kapelica na Plitvičkim jezerima.
Dekret stupa na snagu 25. srpnja ove godine na blagdan sv. Jakova Apostola, zaštitnika Krbavske biskupije, odnosno na treću godinu osnutka Gospićko-senjske biskupije. Biskup Bogović za župnika nove župe imenovao je u dogovoru s dubrovačkim biskupom Želimirom Puljićem župnika župe sv. Nikole iz Dubravke Iliju Janjića. On župu treba preuzeti do kraja srpnja pred župnikom iz Korenice Josipom Rafajem, slunjskim dekanom mons. Milom Pecićem i biskupijskim ekonomom vlč. Antom Trgovčevićem. Novi župnik će zahvaljujući Upravi NP Plitvice imati osiguran stan u kojem će boraviti do izgradnje župne crkve i pastoralnog centra. Na području nove župe je ruševna crkva Sv. Petra i Pavla u Priboju, dok će u Smoljancu trebati obnoviti u Domovinskom ratu uništenu drvenu crkvu Sv. Ivana Krstitelja.
Više od stoljeća postoji zamisao da se na Plitvicama izgradi sakralno zdanje i osnuje župa. Još 1895. godine Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera postavilo si je za zadaću da se na Plitvicama izgradi crkva. Na čelu odbora bio je zagrebački nadbiskup Juraj Posilović, koji je prije toga bio senjsko-modruški biskup. Zamisao je ponovno oživjela između dva rata, a pokroviteljstvo je preuzeo nasljednik biskupa Posilovića, biskup Antun Bauer, da bi kasnije pokroviteljstvo preuzeo zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Senjsko-modruški biskup Viktor Burić objavio je 20. listopada 1939. godine proglas u kojem navodi da je izgradnja crkve na Plitvicama pitanje ne samo vjerske, već i narodne časti, koja će domaćem, ali i stranom posjetitelju reći da se nalazi u hrvatskoj ali i katoličkoj zemlji. Drugi svjetski rat onemogućio je ostvarenje te plemenite ideje, da bi ju 1999. ponovno pokrenuo župnik iz nekoliko kordunskih župa Josip Bogović, a oživotvorio ju je svojom odlukom gospićko-senjski biskup Mile Bogović.