Castel Gandolf, (IKA) – Papa Ivan Pavao II. ne prestaje podsjećati Europljane na kršćanske korijene kontinenta. Te povijesne uspomene su, prema njegovom mišljenju, neophodne za utemeljenje kulturne perspektive današnje i sutrašnje Europe. O tome je govorio sudionicima skupa o sveučilištu i Crkvi u Europi 19. srpnja, te u nedjelju 20. srpnja prije molitve Anđeoskog pozdravljenja okupljenim vjernicima u Castel Gandolfu.

Kršćanstvo predstavlja u složenoj povijesti europskog kontinenta središnji i svojstveni element, koji se učvrstio, temeljeći se na klasičnoj baštini kao i na različitim doprinosima, što su ih dali etničko-kulturalni valovi tijekom stoljeća, rekao je Sveti otac prije molitve Anđeoskog pozdravljenja, osvrćući se na nacrt ustava Europske unije, koji će razraditi predstavnici vlada, a trebao bi biti konačno prihvaćen na proljeće iduće godine. Papa je primijetio kako se to tiče svih sastavnica europskog društva te se i Crkva osjeća dužnom dati svoj prinos.
Europa je bila duboko prožeta kršćanstvom te se s pravom može reći da je kršćanska vjera uobličila kulturu Europe, spojivši je s njezinom poviješću unatoč žalosnoj podjeli između Istoka i Zapada, tako da je kršćanstvo postala religija Europljana. Kršćanska je vjera, prema Papinim riječima, ostavila duboke tragove i na moderno i suvremeno doba unatoč jakoj i proširenoj pojavi sekularizacije. Crkva je svjesna da njezin interes za Europu proizlazi iz njezinog poslanja, jer je kao čuvarica Evanđelja promicala vrednote, zbog kojih je europska kultura cijenjena u cijelom svijetu, ističe Sv. Otac. Novoj Europi treba pomoći kako bi izgradila samu sebe, obnavljajući kršćanske korijene na kojima je nastala, zaključio je papa Ivan Pavao II., koji je, primajući sudionike skupa o sveučilištu i Crkvi u Europi, na kojem je sudjelovao i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Josip Bozanić, istaknuo kako je nastankom sveučilišta u 13. i 14.stoljeću europska civilizacija dostigla vrhunac svojih simboličnih ustanova. U to se doba pojavio humanizam kao sretna sinteza teoloških, filozofskih i drugih znanosti. Prema mišljenju Pape Ivana Pavla II. do te sinteze ne bi bilo došlo bez kršćanstva i bez stoljetne evangelizacije, koja je vršila Crkva u susretanju raznovrsnih etničkih i kulturalnih stvarnosti kontinenta. Europa se ne može graditi bez povezanosti s vlastitim korijenima, poručio je Sv. Otac.