Zadar, (IKA) – Na blagdan Rođenja Ivana Krstitelja u utorak 24. lipnja župa sv. Ivana Krstitelja u gradskom predjelu Relja u Zadru, proslavila je svoga nebeskog zaštitnika i 50. obljetnicu postojanja župe, utemeljene na blagdan sv. Ćirila i Metoda 5. srpnja 1953. godine dekretom tadašnjega zadarskog nadbiskupa Mate Garkovića, koji ju je povjerio na upravljanje ocima glagoljašima, osobito poznatima po održavanju bogoslužja na narodnome staroslavenskom jeziku.

Svečano misno slavlje predvodio je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, a koncelebrirali su župnik i gvardijan samostana trećoredaca fra Ivo Martinović, generalni ministar franjevaca trećoredaca fra Ilija Živković, provincijali fra Petar Grubišić i fra Bernardin Škunca te trideset svećenika Zadarske nadbiskupije.

Na početku misnog slavlja, koje je pjevanjem uveličao župni zbor pod vodstvom s. Agnete Đerek, župnik Martinović predstavio je početke redovničkog života trećoredaca na Relji koji u pedestogodišnjem postojanju župe nastavljaju štovanje Ivana Krstitelja još od srednjeg vijeka.

U propovijedi je nadbiskup Prenđa govorio o proslavi zlatnog jubileja u svjetlu riječi spomen, svjedočenje i služenje, kako je bio i naziv programa do dolaska Svetog Oca na Forum, “Memoria, Martiria, Diakonia”. Prisjećajući se teških vremena straha i neizvjesnosti u kojima je župa utemeljena, zadarski nadbiskup je rekao da se Zadar oporavljao od bombardiranja i ruševina, pritisnut neslobodom jer je vlast u Crkvi, svećenicima i vjeri vidjela neprijatelja. Sjećanje na tu žrtvu vrijedno je poštovanja i divljenja i uvodi u svjedočenje, život župe koja je doživjela pastirsko vodstvo trojice nadbiskupa – blagopokojni nadbiskup Garković utemeljitelj je i biskup prvih koraka te župe, u doba nadbiskupa nadbiskupa Marijana Oblaka župa se razvija i stabilizira, ali je prošla i ratna iskušenja u tijeku Domovinskog rata, a nadbiskup Prenđa je svjedok novog poleta župnog života u slobodnoj i samostalnoj Domovini. U zahvali dosadašnjim župnicima, kapelanima, sestrama milosrdnicama, suradnicima župnih vijeća, Caritasa i drugih oblika organiziranog djelovanja, nadbiskup Prenđa je rekao da je svjedočenje te župe baština nadbiskupije i svjedočanstvo opstanka u teškim godinama.