Istina je prava novost.

Talijanski tisak o Papinu posjetu Bosni i Hercegovini

Vatikanski dnevnik oblik Bosne i Hercegovine uspoređuje sa srcem, ističući kako je ona predodređena biti srce Europe, koje kuca i trpi, između europskoga Istoka i Zapada

Vatikan, (IKA) – Poluslužbeni vatikanski dnevnik Osservatore Romano od 22. lipnja na naslovnoj stranici najavljuje pohod Svetoga Oca Banjoj Luci, a Bosnu i Hercegovinu uspoređuje, radi njezina zemljopisnog oblika, s anatomskom slikom ljudskoga srca. To je znak za tu zemlju predodređenu da bude srce Europe, pravo srce koje kuca i trpi, postavljeno između dva dijela europskih pluća, Zapadnoga i Istočnog. Od oba je dijela pluća stoljećima primala snagu, povijest i civilizaciju, nudila mogućnost suživota različitim ljudima i kulturama. U Bosni su se susreli katolištvo, pravoslavlje, islam i židovstvo a vjerski je dijalog bio svakodnevica. Vatikanski dnevnik spominje i četrdeset dva mjeseca rata, do 1995. godine, s više od dvije stotine mrtvih na dan. Talijanski dnevni tisak i obavijesna sredstva ovaj Papin pohod Republici Srpskoj tumače, vide i komentiraju gotovo samo u političkom ozračju, počinjući s događajima iz razdoblja prije drugoga svjetskog rata pa do danas. Tako Corriere della sera u članku: “Papa usred bosanske prikrivene mržnje” u podnaslovu naviješta Papinu poruku pomirenja Srbima i Hrvatima. Autor članka navodi kako će to biti kratak desetosatni pohod ali jedan od najosjetljivih. U Republici Srpskoj će ga dočekati srdžba Srba, koji stalno iznose ustaške okrutnosti u tom kraju u vrijeme drugoga svjetskog rata a hrvatska manjina moleći pomoć za povratak, piše Corriere della sera i navodi kako se izbjegli Hrvati u Republiku Srpsku nikako ne vraćaju. Katoličkoj su manjini uništene 203 crkve, kapelice, groblja i redovničke kuće. Dnevnik spominje nedolazak u Banju Luku beogradskoga pravoslavnog patrijarha Pavla. Izvjestitelj talijanskoga dnevnika La Stampa piše o Papinoj mirovnoj poruci jednoj prepaćenoj zemlji i o pokajanju za ustaške zločine, zbog kojih u Banju Luku neće doći pozdraviti Papu ni beogradski patrijarh Pavle ni banjolučki pravoslavni mitropolit Nikolaj. Dopisnik se zadržava na polemici nastaloj zbog izbora od strane vlasti brda Petričevac za mjesto Papinoga misnog slavlja, gdje su Srbi 1995. srušili franjevački samostan i crkvu. Taj talijanski dnevnik ističe kako ovaj Papin put želi biti znak nade. Sveti Otac dolazi potvrditi pravo izbjeglica na povratak u svoje domove – navodi riječi kardinala Puljića, koji se tuži kako Bosna i katolici više nisu vijest za svjetsku javnost. La Stampa piše kako je Papa drugi državnik, nakon Koštunice, koji uopće posjećuje Republiku Srpsku. Dnevnik ujedno donosi razgovor sa srpskim veleposlanikom pri Svetoj Stolici Tanaskovićem, koji u Papinom pohodu vidi izraz potpore katolicima i Hrvatima, te znak da nisu zaboravljeni i da ih Sveta Stolica i Papa podržavaju u nastojanju da se ponovno vrate u to područje Bosne.