Zagreb, (IKA) – Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, komentirajući koje bi perspektive treći pohod pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj trebao otvoriti, podsjetio je da sam Sveti Otac kaže da se sav pastoral Crkve treba usredotočiti na program svetosti u najširem smislu riječi te da redovito za svojih pohoda proglašava svece i blaženike, čime želi pokazati da je svetost prisutna u Crkvi. Na konferenciji za novinare održanoj 28. svibnja u Tajništvu HBK u Zagrebu, nadbiskup Bozanić najavio je da će jedna od nosivih tema Papina pohoda biti obitelj, a u Dubrovniku će, uz svetost, biti riječi o odnosu vjere i kulture. U Osijeku i Đakovu, koji se nalaze u najistočnijoj hrvatskoj biskupiji, prema riječima nadbiskupa Bozanića, do izražaja će doći ekumenski dijalog, a nakon euharistijskog slavlja Sveti Otac susrest će se s predstavnicima drugih kršćanskih zajednica. Taj će susret, prema ocjeni nadbiskupa Bozanića, pomoći cjelokupnom ekumenskom ozračju kod nas. Za pohoda Zadru, koji će biti na blagdan Marije Majke Crkve, doći će do izražaja marijanska dimenzija naše crkvenosti, kazao je nadbiskup Bozanić. Potpredsjednik HBK zadarski nadbiskup Ivan Prenđa najavio je da će u Zadru biti riječi i o novoj evangelizaciji, o prisutnosti novih nastojanja na polju evangelizacije, što se u Zadru čini kroz crkvene pokrete. Riječki nadbiskup Ivan Devčić izrazio je zadovoljstvo što će Rijeka biti pet dana domaćin Svetoga Oca, ukazavši da u ovom pripremnom razdoblju koje je preostalo treba više pozornosti posvetiti obitelji, kao temeljnoj instituciji društva koja je danas u krizi. Napomenuo je i da je Riječka crkvena pokrajina jedina u kojoj Papa još nije bio. Podsjećajući da se treći pohod Svetog Oca događa u ozračju Duhova, nadbiskup Devčić kazao je da nas tako Papa želi ohrabriti da se više otvorimo nadahnućima Duha Božjeg i da s većom hrabrošću krenemo u budućnost. Osvrnuvši se na medijsko praćenje priprema Papina pohoda, nadbiskup Bozanić kazao je da mediji od početka prate i senzibiliziraju javnost, no različiti su kriteriji, tako da nekad nešto što je važno ne dođe do izražaja, a sporedne stvari dobiju značajnije mjesto. Što se tiče televizijskog programa, uputio je malu zamjerku, budući da se o Papi govori u kasnim večernjim terminima, kad je manje ljudi uz televizijske ekrane. Osvrnuvši se na financijske kalkulacije koje se iznose glede Papina pohoda, nadbiskup Bozanić rekao je da svaka organizacija košta, te da to pitanje treba postaviti onima koji su pozvali Svetog Oca, a zvali su ga Crkva i država i oni u tome nisu vidjeli poteškoće. No, nadbiskup Bozanić postavio je protupitanje: kad Papa ode, koliko će pojedini grad i čitava zemlja dobiti od pohoda, pa i materijalno. Od 5. do 9. lipnja u svim svjetskim medijima bit će spominjana Hrvatska zbog pohoda Svetog Oca i to je veliki dobitak za Hrvatsku i na kulturnome i na međudržavnom pa i na turističkom planu, ocijenio je nadbiskup Bozanić.
Zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić govorio je o blagdanu Majke Božje Kamenitih vrata, zaštitnice Zagreba, u subotu 31. svibnja, kada će biti završno liturgijsko slavlje Godine Zagrebačke metropolije, kojom je proslavljena 150. obljetnica njezina postojanja. Svečano misno slavlje u 10 sati u zagrebačkoj katedrali predvodit će nadbiskup Bozanić zajedno s biskupima metropolije, nakon čega slijedi ophod sa slikom Majke Božje Kamenitih vrata do Gornjeg grada. Na tome će liturgijskom slavlju biti otvorena proslava Srednjoeuropskoga katoličkog dana, čiji će svečani završetak biti 22. i 23. svibnja sljedeće godine u Mariazellu.
Nacionalni koordinator trećega Papina pohoda Hrvatskoj generalni tajnik HBK mons. dr. Vjekoslav Huzjak iscrpno je izvijestio o pripremama za posjet Svetog Oca te s tim u vezi o dva pohoda vatikanske delegacije u Hrvatsku, kao i o radu odbora, koji su osnivani i s crkvene i s državne strane, a koji su ili zajednički ili tijesno surađuju. Ocijenio je da se sve vrijeme pripreme osjeća želja da se zajednički Papin pohod pripremi što bolje. Komentirajući potpisane Ugovore između Svete Stolice i Republike Hrvatske, predsjednik HBK kazao je da su ti ugovori dobra osnova za odnos između države i Crkve, oni su potpisani, na snazi su i u dobrom dijelu se izvršavaju, što je znak naše demokratske svijesti. Sve što je dogovoreno nije izvršeno, ali to stoji kao zadatak, ocijenio je nadbiskup Bozanić, pojasnivši da je Katolička crkva spremna razgovarati o načinima kako pomoći državi da izvrši preuzete obveze. Dodao je da Crkva želi biti suradnička i želi prepoznati izazove i teškoće, a ako se radi o materijalnim stvarima, Crkva to traži da bi što bolje mogla ostvariti svoju misiju. Osvrnuvši se na pokrenutu kampanju kojom se traži zabrana rada trgovina nedjeljom i blagdanom, nadbiskup Bozanić istaknuo je da je to prvenstveno akcija građana, koji su se uz pomoć Hrvatskog Caritasa i drugih organizacija angažirali, te je izrazio mišljenje da je ta akcija pomogla građanima da osjete kako mogu i oni upotrijebiti neka sredstva i utjecati na organizaciju svoga života. Pitanje o privatizaciji Croatia osiguranja, nadbiskup Bozanić prokomentirao je da ta inicijativa nije došla od Crkve, nego od javnosti i službenih predstavnika vlasti. Dodao je da je Crkva spremna pomoći vlasti i Vladi da izvrši obveze iz Ugovora, jer je to Vlada dužna učiniti i pred hrvatskom i pred europskom javnošću. Istaknuo je da je o Croatia osiguranju inicijativa došla od predstavnika Vlade, a Hrvatska biskupska konferencija će to pitanje razmotriti.