Split: Predstavljena knjiga “Aktualnost predaje”
Split
Zbornik radova objavljenih u povodu 100. obljetnice rođenja dr. fra Karla Balića
Split, (IKA) – Knjiga “Aktualnost predaje” predstavljena je 21. svibnja u pinakoteci Gospe od Zdravlja u Splitu u organizaciji Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja i uredništva “Službe Božje” iz Makarske. Knjiga je zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa koji je održan od 5. do 7. studenoga 1999. u franjevačkom samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu u povodu 100. obljetnice rođenja teologa, mariologa i medijevaliste svjetskog glasa dr. fra Karla Balića (1899-1977), člana franjevačke redovničke pokrajine Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu. Uz fra Karlovo ime veže se Papinska međunarodna marijanska akademija, koje je on utemeljitelj. Između ostalog vodio je katedru skolastičke teologije i mariologije na papinskom sveučilištu Antonianum u Rimu, bio je član Komisije za proglašenje dogme o Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo, te član Komisije za pripremu II. vatikanskog sabora. Objavio je 485 različitih radova.
Zornik, koji nosi naslov pod kojim je održan međunarodni znanstveni skup u njemu čast, a referati i sažeci objavljeni su na više jezika, predstavili su recenzenti, istaknuti profesori Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu dr. fra Špiro Marasović i dr. Ivan Kešina, a u predstavljanju knjige sudjelovali su još provincijal dr. fra Željko Tolić, urednik zbornika fra Marko Babić, te voditelj programa fra Ante Akrap. Na predstavljanju je istaknuto kako je fra Karlo Balić pokazao na primjeru skolastičke filozofije što znači oživjeti tradiciju, učiniti filozofsku predaju aktualnom. Kao suvremenik izgradnje hermeneutičke filozofske tradicije dao je značajan prinos stvaranju povijesnog razumijevanja predaje i otvorio novu stranicu u oblikovanju načina rekonstrukcije izvora. Dr. Marasović je rekao kako već iz samog naslova zbornika, koji samo prenosi temu simpozija “Aktualnost predaje”, vidljivo da je predaja onaj zajednički nazivnik oko kojega su se okupili pisci tu sabranih radova, prepoznajući u njemu i ključ za razumijevanje i ispravnu interpretaciju života i djela Karla Balića. Marasović je potom istaknuo kako je Balić shvatio da je tradicija, tj. predaja u Crkvi živa stvarnost koja se svakim naraštajem, njihovom molitvom, njihovim studijem, mistikom i životnim iskustvom, sve više i više obogaćuje, tj. produbljuje se njezino razumijevanje. Dr. Ivan Kešina je kazao kako Balić u svom filozofskom djelu nastoji na primjeru Ivana Duns Skota i njegove filozofije pokazati što znači oživjeti tradiciju i učiniti filozofsku predaju aktualnom. Dr. Kešina je zatim ukazao kako je u propitivanju aktualnosti predaje vezan Balićev prikaz razvoja neoskolastike u Hrvatskoj, te istaknuo, ako ima smisla obnova skolastičke tradicije, skotizma ili bilo koje druge orijentacije, onda Balić ne misli na oživljavanje davnih preživljenih oblika, nego u njezinim načelima traži živi sadržaj koji govori u našem vremenu, traži njezinu aktualnu jezgru. Na kraju dr. Kešina postavlja pitanje kako odgovoriti na izazove u kojem živimo, koje je doba “čovjeka bez svojstava” i “kulture bez identiteta”, koje lako može postati razarajuće doba “kulture smrti”, te daje odgovor kako je odgovor kršćanske teologije kultura života. Ako s jedne strane imamo sekularizam i tragiku, s druge strane je “eshatološka norma”, tj. ljubav, kao jedino što ostaje, jer je ljubav shvaćena kao temeljno načelo vjere i teologije. Ta ljubav vodila je fra Karla Balića prema njegovim velikim idealima: Crkvi, Mariji i Duns Skotu, kojima je posvetio cjeli svoj zemaljski život, zaključio je dr. Kešina.